Je li Kina pobijedila u utrci za umjetnu inteligenciju?

No čini se da je tehnološki odgovor Amerike ipak neadekvatan i spor. Do nedavno prvi šef odjela za razvoj softvera u Pentagonu, Nicolas Chaillan, u razgovoru za Financial Times prošli je tjedan izjavio da je podnio ostavku na spomenutu funkciju u znak protesta zbog sporosti tehnološke transformacije u američkoj vojsci i zato što nije mogao podnijeti gledanje kako Kina prestiže Ameriku.

Chaillan smatra da neuspjeh SAD-a da odgovori na kineske cyber i druge prijetnje dovodi u opasnost budućnost njegove djece.

"Nećemo imati izglede u konkurentskoj borbi protiv Kine za 15 do 20 godina. Već sada je to, po mom mišljenju, gotova stvar“, rekao je.

Kina će dominirati svijetom

Bivši šef za softver u Američkom ratnom zrakoplovstvu naglašava da Peking ide prema dominaciji zbog napretka u umjetnoj inteligenciji i cyber mogućnostima te da su nove tehnologije za američku budućnost daleko važnije od teškog naoružanja kao što su skupi zrakoplovi pete generacija kao što je F-35 jer se može samo nagađati hoće li biti vrućeg rata.

Prema Chaillanu Kina želi dominirati svijetom kontrolirajući sve, od medijskih narativa do geopolitike, a pritom je američka cyber obrana u nekim državnim resorima "na razini vrtića“.

Za zaostajanje SAD-a za Kinom Chaillan okrivljuje nespremnost Googlea za suradnjom s američkim Ministarstvom obrane na razvoju umjetne inteligencije kao i opsežne rasprave o njezinoj etičnosti. Kineske kompanije, suprotno tome, imaju obvezu suradnje s Pekingom, pri čemu one masovno ulažu u umjetnu inteligenciju zanemarujući etičke dileme. U pismo kojim je dao ostavku Chaillan je napisao da SAD postavlja kritičnu infrastrukturu "tako da ona propadne“, a da je tri godine u Pentagonu proveo baveći se popravljanjem laptopova, umjesto da se uvodilo inovacije.

Kibernetski prostor

Tehnološki rat i nadmetanje oko razvoja umjetne inteligencije predstavljaju jedan od vidova strateškog rivalstva Washingtona i Pekinga koje se posljednjih godina intenzivira na geopolitičkom, geoekonomskom, sigurnosnom i informacijskom području. Inicijativa pojas i put predstavlja ključni vektor globalne ekspanzije kineske geopolitičke i geoekonomske moći. Made in China pritom je u jednakome redu važnosti i uživa veliku potporu kineskoga ministarstva tehnologije. 

Krenuvši u jačanje ekonomije, vojske, ali općenito svoga geopolitičkog utjecaja Kina je, posebno nakon 2000., velike resurse ulagala u jačanje visokih tehnologija i cyber prostora. Na neki način tu se radi o pokušaju pariranja SAD-u i drugim regionalnim silama na asimetričan način budući da, kao što smo već ranije pisali, u potencijalnom kibernetičkom ratu između dvije države inače politički, gospodarski i vojno slabiji akter može imati poziciju koje je mnogo bolja nego što bi to proizlazilo iz drugih parametara njezine moći. Digitalni prostor ublažava asimetriju u ravnoteži snaga. 

Kina bi mogla prestići SAD u području umjetne inteligencije

Nakon dvadesetak godina velikih ulaganja u cyber područje i područje umjetne inteligencije Kina je postigla iznimne rezultate. I američka komisija za nacionalnu sigurnost ove je godine, prije Chaillana, upozorila da bi Kina mogla prestići SAD u području umjetne inteligencije u sljedećem desetljeću. Gubitak bitke na ovome području mogao bi se snažno preliti i na ukupno rivalstvo SAD-a i Kine koje će, bez dvojbe, presudno kalibrirati međunarodne odnose u sljedećih nekoliko desetljeća.

Naime, već danas cyber prostor pretvara se u mjesto novih oblika ratovanja. Militarizacija cyber prostora bit će sve veća u budućnosti, a i u klasičnome konvencionalnom ratu smanjivat će se udio ljudskoga elementa. Autonomno oružje igrat će sve veću ulogu. Već danas postoje roboti koji samostalno pronalaze i uništavaju mine, a roboti koji samostalno pronalaze i ubijaju ljude, iako se danas njihovo djelovanje ne može spojiti s odredbama međunarodnog prava, vrlo će brzo u državama koje ne mare za etičke principe također pronaći svoje mjesto. 

Možemo li Kinu već smatrati pobjednikom četvrte industrijske revolucije? Bilo bi neodgovorno već danas kategorički donijeti zaključak da možemo. Kina nesumnjivo grabi prema vrhu u tome području pa tako danas, primjerice, nema kvalitetne 5 G mreže bez patenata koji su u vlasništvu kineskog telekomunikacijskog giganta Huaweija.

Međutim, Amerika, kao zemlja velikih intelektualnih i mobilizacijskih potencijala, još uvijek, ako će postojati adekvatan odgovor u vidu ozbiljne i provedive strategije, integracijom ekonomskog i sigurnosnog sektora, može u budućnosti stvoriti paritet snaga u ovome području.

Postojanje takvoga pariteta bit će od ključne važnosti i za globalnu sigurnost.