Konzum pada! I Covid nema ništa s time

Izgleda da ja upravo to vrijeme došlo, sudimo li na osnovu posljednjeg izvještaja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) o udjelima igrača na tržištu maloprodaje u prošloj godini. Ovakav bi se zaključak mogao opisati i hrabrim, budući da se AZTN-ovo izvješće zapravo – nećka. Kao da malo bi, a onda ipak ne bi detroniziralo Konzum. Takvi su i pokazatelji.

Konzum je samostalno i dalje tržišni lider, međutim Schwarz Grupa, odnosno zbrojeni tržišni udjeli njezinih Lidla i Kauflanda u prošloj su godini, onoj u kojoj još nismo ekonomski bili pokošeni pandemijom korona virusa, stali uz bok ili zasitno pretekli Konzum. Dapače, pod naslovom u kojem je Konzum i dalje tržišni Lider, sama agencija u svojem priopćenju navodi kako je Schwartz Grupa objednjeno iskočila na prvo mjesto.

Da bi stvar bila gora trend je za Konzum loš. Broj prodajnih mjesta u maloprodaji je rastao, a broj maloprodajnih mjesta Konzuma je padao. Dio kolača koji Konzum na tržištu drži smanjio se zato što su njegovi konkurenti brže i bolje od njega rasli.

Pandemijska je godina za sve u maloprodaji izrazito teška

Schwartz Grupa i Konzum oboje drže između 20 i 30 posto tržišnog udjela u zemlji s time da je pozitivan trend rasta na strani Lidla i Kauflanda.  Lidlov je u predpandemijskoj godini bio – dvoznamenkast. Trend je jasan, smanjuje se i pojedinačna razlika između Konzuma i Lidla. Na nacionalnoj je razini za jednu poziciju propao i Spar u korist Kauflanda.

Iako je pandemijska 2020. godina za sve igrače u maloprodaji bila izrazito teška, a za Konzum koji i dalje drži lidersku poziciju u Zagrebu možda i lakša nego onima koji težište svojeg poslovanja imaju u turističkoj sezoni, trend uočen u bezvirusnoj godini nije zanemariv.

Iz pandemije će ionako življi izaći oni koji iza sebe imaju stablniji kapital i vlasništvo od onih kojima vlasnici grcaju u dugu, dokazano nesposobni skupiti po milijardu kuna svakih šest mjeseci samo za ratu kredita. Konzum, zahvaljujući bankrotu Agrokora, više ničim ne odskače na tržištu domaće maloprodaje, a s obzirom na to da njegov sadašnji vlasnik Fortenova ne može samostalno financirati svoje dugove, vrlo je upitno ima li Konzum ikad više šanse za odskok od konkurencije na tržištu? Ili su mu šanse za potonućem na niže pozicije u budućnosti izglednije? Za sada je ovo drugo. 

Sve to mijenja sliku hrvatske maloprodaje i to ne na gore, nego na bolje. Nekoliko desetljeća Konzum nam je predstavljan kao maloprodaja u domaćem vlasništvu koja štiti u čuva domaći biznis i domaću proizvodnju hrane. Zapravo je Todorićev Konzum štitio i čuvao Todorićeve prozvodne kompanije i neke odabrane proizvođače na štetu cijelog tržišta na kojem je bio jedan od najvećih generatora neplaćanja. I to godinama.

Smanjivanje nadmoći tržišnog lidera otvara mogućnost za pravom tržišnom utakmicom prehrambenoj maloprodaji u kojoj dobavljači ne moraju biti robovima samo jednog diktatora tržišta. Promjena u odnosima najvećih igrača u maloprodaji pokazuje i to da dogovorna ekonomija čak ni u hrvatskom ortačkom kapitalizmu nije svemoćna i da bi Fortenova po sili tržišta mogla konačno prestati biti sistemski problem hrvatskog gospodarstva tako što će se njezin udio u maloprodaji smanjiti, a neke dobre proizvodne kompanije naći nove vlasnike u čijem će krilu sretnije rasti.

No pad tržišnog udjela Konzuma sve ih pomalo budi iz predivnog sna u kojem je dovoljno samo proizvesti, a prodat će se samo jer ''Gazda ima dućane''.