Kako 'kućni ured' mijenja buduće tržište nekretnina?

Kako je naime, krenulo, rad od kuće mogao bi postati uobičajen prije nego ga prihvatimo kao normalan. Pa će za bijeg od kuće na posao možda biti potrebno iznajmiti ''manji radni prostor'? 

''Kućni ured'' kao koncept rada mijenja naše živote iz njihovih temelja, a izgleda da bi iz privremenog odgovora na pandemiju mogao prerasti u trajnu praksu za mnoge poslove i industrije. 

Pogrešno bi, ipak, bilo za sve okriviti samo pandemiju, jer ''kućni ured'' spada među trenove koji su postajali popularni i prije pandemije koja ih je samo ubrzala, ali i nametnula onima koji su se kućnom uredu žestoko protivili.

Naime, znanstvenici John Doling i Rowan Arundel sa Sveučilišta u Amsterdamu objavili su lani u prosincu istraživanje o budućnosti stanovanja, u kojemu navode kako je već do 2015. godine jedan od šest radnika u Europskoj uniji radio od kuće barem neki od svojih radnih dana.  

U mnogim se zapadnim zemljama dom sve češće koristi kao radno mjesto, a analiza znanstvenika sa Sveučilišta u Amsterdamu pokazala je kako je rad od kuće uobičajen za ljude koji zarađuju više od prosjeka, za menadžere i profesionalce u brojnim strukama.

To i nije toliko iznenađujuće, međutim, kako u svom radu pišu Doling i Arundel, trendovi ukazuju na to da sve više muškaraca u sjevernoj i zapadnoj Europi sudjeluju u radu od kuće koji je sve više zastupljen kako u urbanim, tako i u ruralnim središtima.

Kako je trend rada od kuće postao popularani prije pandemije, a ona ga je samo ubrzala, očekuje se kontinuirani rast. 

I to je ono što – mijenja sve. Stjerani u kućne urede, pandemijom ili pak potresom protjerani sa radnih mjesta, ljudi se nose s izazovom izmijenjenih rutina odijevanja za posao, putovanja na posao, dnevnom dozom kretanja, nedostatkom ljudskog kontakta, te, naravno, novim suživotom sa svojim ukućanima.

I to bi bilo uglavnom to, kada bi kućni ured bio privremeno rješenje, ili nužnost uzrokovana pandemijom, međutim, znanstvenici iz svih područja, a potom i analitičari globalne ekonomije sve više govore o vremenu ''prije Covida'' i ''poslije Covida'', kao osnovnoj odrednici 21. stoljeća po uzoru na ''prije Drugog svjetskog rata'' i ''poslije Drugog svjetskog rata'', kao odrednicu 20 stoljeća.

''Kućni ured'' i digitalizacija kao plašt u koji je rad od kuće ogrnut, mijenjaju percepciju doma iz mjesta za život u istovremeno investicijsko sredstvo- mjesto za rad.

Donošenje ''stambenih odluka'' moglo bi zauvijek biti promijenjeno, što stavlja sasvim novi izazove pred filozofiju stanovanja. Nije to mala promjena. Ona možda počinje sa željom ljudi da u svojim domovima zidom, ili paravanom ograde radni prostor, da na neki način fizički odrede granicu poslovnog i privatnog, no kako znanstvenici ističu, to može ići i prema transformaciji fizičke strukture gradova, mogla bi se mijenjati raspodjela vrijednosti imovine, a u konačnici, rad od kuće u bojnim obiteljima može dovesti i do novog pogleda na rodne uloge.

Svijet u kojem sve veći broj ljudi radi kod kuće ne samo da može utjecati na oblik stanovanja i izbor kućanstava, već podrazumijeva potencijalnu transformaciju fizičke strukture gradova, raspodjele vrijednosti imovine i samih tržišta rada i stanovanja.

Nepoznanica je puno. No, promjena je već uzela maha, pa je tako arhitekt David Hart za Bloomberg rekao kako se ljudi sve više zanimaju za kućne urede. Hart projektira stambene komplekse diljem svijeta i kaže kako u posljednje vrijeme njegovi klijenti traže da se u stanovima smanje kupaonice i ormari kako bi se oslobodilo mjesto za kutak, ili čak samo nišu, koja bi predstavljala ''radno mjesto''. U vremenu prije Covida takvih je stambenih jedinica njegova tvrtka gradila tek 15 posto, a u budućnosti očekuje da će ih biti 75 posto.

Naravno, pod uvjetom da omasovljavanje ''kućnog ureda'' uzrokovanog pandemijom bude nešto što će većina novih radnika prihvatiti. S druge strane stoji onaj ''mali stan za najam, ili kupnju'', s početka teksta... u svakom slučaju, promjena je značajna i neistražena i zato – zanimljiva.