LIBERALNA KAPITALISTICA

Kako rast blagdanske potrošnje svjedoči o siromaštvu u Hrvatskoj

Aktualno istraživanje Hrvatske gospodarske komore o blagdanskoj potrošnji nosi senzacionalno dobre vijesti. Hrvati će ove godine potrošiti spektakularnih 13,5 milijardi kuna. I to će biti najveća blagdanska potrošnja od kad se mjere ti podaci. Milijardu kuna veća nego lani! Iznos rasta je nešto manji od onoga za kojeg istraga sumnjiči Todorića da je pokrao Agrokor.

04.12.2018. u 08:37
Ispiši članak

Spektakularna fantastičnost te vijesti sadržana je i u činjenici da će, evo ove godine, nakon punog desetljeća pokušaja Hrvati konačno uspjeti. Potrošnjom će nadmašiti potrošnju iz pretkrizne 2008. godine. Ta bi činjenica, da nije zastrašujuća bila smiješna. Dok svijet bruji o novoj mogućoj globalnoj krizi u maloj zemlji u blizini brdovitog Balkana troši se pojačano. Isto je tako bilo 2008. godine. U SAD-u su ritualno pokapali financijske institucije, a mi smo trošili dok je Vlada Ive Sanadera pumpala javnu potrošnju. Svaka sličnost s Vladom Andreja Plenkovića je sasvim slučajna.

Hrvati će ove godine trošiti više zahvaljujući rasterećenju plaća i njihovu rastu kroz porezne reforme koji su potaknuli optimizam građana. Pridonijela je i dobra turistička sezona. Zato će iduće sezone država na njoj od malih iznajmljivača ubrati više poreza. Potrošit će se i povećane božićnice i bonusi zahvaljujući povećanju neoporezivog iznosa tih poklona. Pretpostavimo da će i učiteljice i liječnici opeglati više novca na karticama, barem 100 kuna mjesečno na rate jer i njima će iduće godine za sitan iznos narasti plaće. Ministar financija Zdravko Marić opravdano računa na rast prihoda od PDV-a. Ali će ipak uzeti više za zdravstveni doprinos.

Jesmo li kao društvo postali bogatiji zato što nam blagdanska potrošnja raste? Nažalost nismo. HGK je izračunala i to. Više od trećine potrošača (39 posto) lani je za blagdane na darove potrošilo između 100 i 500 kuna. Nešto manje od trećine (31 posto) na darove je potrošilo između 500 i tisuću kuna. Nešto manje od četvrtine (21 posto) potrošilo je manje od 100 kuna ili ništa, a više od tisuću kuna na darove potrošilo je tek devet posto potrošača. Na što trošimo? Na igračke, kozmetiku, obuću i odjeću te na delikatesne prehrambene proizvode. U HGK-u su to nazvali "praktičnim darovima", lijepa formulacija za skromnost ili drugim riječima – pretežito siromaštvo. Očekuju sličan popis za kupnju i ove godine. Jako malo ljudi troši puno, a puno ljudi ne troši ništa ili malo. Sredina izgleda kao osušeno božićno drvce.

Naime, veliki broj ljudi Marićevim je poreznim zahvatima dobio neko sitno povećanje kućnog budžeta i isto će tako usitno to povećanje potrošiti. Desetak posto građana Hrvatske, onih koji su i lani na darove potrošili više od tisuću kuna, ove bi godine mogli potrošiti oko 1500 kuna.

Posvjedočilo je istraživanje HGK i o još jednom neuspjehu domaće potrošačke ekonomije. Niti deset godina nakon pretkrizne 2008. koje se današnji maturanti ne sjećaju jer su imali osam godina, ova godina na razini cijele godine neće oboriti potrošački rekord postignut prije krize. U HGK su mišljenja da bi se to moglo dogoditi za dvije godine. Naravno, 2020. je godina parlamentarnih izbora. Samo da se ne dogodi neka kriza. Tako je 2007. navijao i Ivo Sanader.

Kako izvan Hrvatske vide kapacitet potrošnje u Hrvatskoj možda najbolje opisuje najava dolaska na naše tržište Eurospina, međunarodnog trgovačkog lanca, talijanskog diskontera specijaliziranog za diskontnu prodaju prehrambenih proizvoda. Prodaju isključivo vlastite robne marke. Namijenjen je ljudima koji žele uštedjeti.

Hoće li se domaći proizvođači hrane i pića, koji su se spektakularno izborili za svoje pozicije na policama propalog Konzuma, sada lijepo organizirati i pokucati na vrata potpredsjedniku Vlade za gospodarstvo Tomislavu Tolušiću da objasni tom potencijalnom stranom investitoru kakvu razinu cijena mora držati na hrvatskom tržištu kako bi svi zajedno mogli uspješno guliti potrošača kao što vrstan pomoćnik u kuhinji guli krumpire? A kad to objasni, onda će novom investitoru objasniti da su privatne marke sjajna stvar, zamahnut će potom nekim naručenim istraživanjem koje će pokazati kako siromašni Hrvati gaje odanost prema brendovima kad je hrana u pitanju i to posebno onim skupljima i domaćima, pa će zaključiti kako bi bilo najbolje da većinu police ispune ipak domaćom brendiranom robom?

Polako koračamo prema potrošnji od 13,5 milijardi kuna, čiji će se najveći dio dogoditi između 19. i 24. prosinca. Zdravku Mariću treba čestitati na umjetno stvorenim uvjetima za takav rasplet blagdana. Zna čovjek, ispekao je zanat u Agrokoru.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.