Kako je lapsus na državnoj maturi razotkrio istinu o Hrvatskoj. A znate li što čak 87 posto maturanata nije znalo?

Rezultati koje su maturanti postigli opisuju se kao loši, katastrofalni i porazni, a najgori su bili iz izbornih predmeta Fizike, Kemije i Politike i gospodarstva. Fiziku nije položio svaki drugi maturant, a Politiku i gospodarstvo njih čak trećina. Riječ je o izbornim predmetima što znači da je malo vjerojatno kako su ih birali učenici koji su se kockali s prolazom.

Velika se bura digla oko obrazovanja srednjoškolaca iz fizike, čak su prozvani oni koji obrazuju nastavnike iz fizike da bi već u idućoj sekundi osvijestili da obrazovani nastavnici iz fizike zapravo nerado poučavaju srednjoškolce fizici jer od srednjoškolske plaće teško da mogu uzdržavati vlastitu djecu pa biraju neki drugi bolje plaćen posao upravo zato što su obrazovani, a ne zato što nisu. Fiziku po školama predaje tko stigne, kao i matematiku nažalost. Tu je sve jasno. Tržište je svojim mehanizmima odredilo da posao srednjoškolskog nastavnika fizike nije financijski privlačan u odnosu na druge ponude koje nastavnici fizike mogu na tom tržištu dobiti pa je neumjesno žaliti se na neobrazovanu djecu.

No, što se dogodilo s nastavnicima iz Politike i gospodarstva?

Čak 87 posto maturanata koji su kao izborni predmet polagali Politiku i gospodarstvo nisu znali što je 'kohabitacija' unatoč tome što je njihovo srednjoškolsko obrazovanje u stvarnosti obilježeno tim pojmom kroz buran politički odnos predsjednika Republike Zorana Milanovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića.

Obojici je lekciju održao Niko Mađerić, maturant II. zagrebačke gimnazije ukazavši na tragičnu pogrešku u pitanju koje je glasilo: "Kako se naziva ured vlade Republike Hrvatske specijaliziran za borbu protiv korupcije?", a kao točan priznavao se odgovor: "Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta" (USKOK).

Takvim pitanjem i očekivanim odgovorom potpuno je poništena trodioba vlasti. USKOK je naime, od Vlade nezavisan ured s ovlastima da istražuje i samu Vladu, no sastavljači pitanja to su propustili primijetiti. Sve do jednoga negdje valjda obrazovani nastavnici politike i gospodarstva zaduženi za obrazovanje budućih birača na izborima, kritičara vlasti, a izvjesno je i domaćih političara.

Je li to mala greška koja se potkrala u pitanjima? Nije. Riječ je o neznanju koje će se da nam svima bude lakše tretirati kao 'lapsus calami', odnosno pogreška u pisanom obliku.

Pogreška je ipak predragocjena i trebalo bi je zauvijek zapamtiti kao jednu od najvrjednijih lekcija ovogodišnje državne mature. Rekla je istinu o Hrvatskoj. Trodioba vlasti postoji samo na papiru, u stvarnosti je membrana između triju nezavisnih vlasti nažalost polupropusna, a nerijetko čak i pukne. Polupropusnost membrane već spada u lekciju iz biologije, a našla se u paragrafu o trodiobi vlasti kako bi pokazala međusobnu povezanost pojmova iz različitih područja, možda nešto što bi u hrvatskom obrazovanu bilo tretirano kao prezahtjevno, komplicirano, teško, nepotrebno i neshvatljivo, a zapravo je sasvim obično, jednostavno i logično. Da, velika je vjerojatnost da trodioba vlasti u Hrvatskoj ne funkcionira, a pogreška u pitanju na maturi jedan je od onih nesvjesnih načina na koji nam je to isplivalo na površinu.

No, treba li uopće funkcionirati u zemlji iz koje ne iseljavaju samo liječnici već i konobari, u kojoj se potreba za znanjem i učenjem poništava od prvog dana osnovne škole vječnim nabrajalicama o tome što je sve za djecu preteško, što im sve ne treba, čime su sve preopterećena, umjesto da uživaju u ljepoti života spojeni na svoje mobilne telefone smiješeći se luckasto dok im se vrat drma u ritmu najnovijeg TikTok uratka u kojem će za samo sedam i pol sekundi doznati kako imati savršeno tijelo.

Ove godine uz živ i živahan sukob Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića 87 posto maturanata nije znalo na ispitu iz izbornog predmeta što je kohabitacija, za deset godina isti postotak možda neće znati izgovoriti tu riječ. Ali znat će kako koristiti filtere u video uracima namijenjenim političkom i gospodarskom marketingu i to će se smatrati izuzetnim vještinama za zemlju trećeg svijeta u kojoj nastavnici iz politike i gospodarstva svoje učenike ne uspijevaju poučiti niti – očitome.