Kako je 'restoran' postao najveći dobitnik nižeg PDV-a i zašto cijene neće biti niže

Ilustracije radi, prema analizi Večernjeg lista oko 700 milijuna kuna ostat će u džepovima mladih zaposlenika (do 30 godina), a preostalih 800 milijuna kuna rasterećenja raspodijelit će se na poduzetnike kojima je smanjen porez na dobit i sve zaposlene kojima će plaća porasti za 50-ak kuna zahvaljujući simboličnom rastu neoporezivog dijela plaće.

"Restoran" kao najveći dobitnik poreznih izmjena vidljiv je iz aviona. Beskrajno zahvalni, ugostitelji su po donošenju ovakve odluke, pohrlili s obećanjima o smanjivanju cijena. Među komentarima se našla i tvrdnja da je snižavanje PDV-a za ugostitelje znak izgradnje uljuđenijeg društva. U zemlji u kojoj država svakog privatnika izmlati ako ne po lijevom, a onda po desnom džepu, odnosno ako mu ne uzme na porezu uzet će mu kroz druge, često anonimne namete zaista treba biti solidarno radostan sa svakim dobitnikom poreznog rasterećenja. Pa i s vlasnicima restorana.

Međutim, je li realno očekivati smanjivanje cijena u restoranima? Netko naivan bi pomislio da je snižavanje cijena u restoranima koje tijekom turističke sezone izgledaju tako da je u nekim ugostiteljskim objektima porcija srdela 120 kuna, pizza 90 kuna, a rižoto 350 kuna sasvim izvjesna i očekivana posljedica smanjivanja PDV-a.

Ipak, prema stranim iskustvima izvjesno i očekivano se neće dogoditi. Porez na dodanu vrijednost ugostiteljskoj su branši za posluživanje hrane na početku ovog desetljeća smanjile Finska i Švedska. Učinke takvog poreznog poteza znanstveno su obradila dvojica finskih znanstvenika Jarrko Harju i Toumas Kosonen u radu iz 2014. godine. Rad naslovljen sa “Neučinkovitost smanjivanja stope PDV-a: dokazi iz industrije restorana” preuzet je s bloga CroEcon Mislava Šagovca.

Finci i Šveđani su se već "igrali" smanjivanja PDV-a ugostiteljima. Konkretno, kako navode znanstvenici u Finskoj je PDV restoranima snižen s 22 posto na 13 posto 2010. Godine, a u Švedskoj s 25 posto na 12 posto 2012. godine. Pad cijena koji je popratio smanjivanje PDV-a bio je, zaključili su znanstvenici istraživanjem, mizeran. U Finskoj su cijene pale za 2,2 posto a da su snižene za puni učinak smanjenja PDV-a bile bi niže za 7,4 posto. U Švedskoj su cijene pale za 4,7 posto, a da su snižene za puni učinak sniženja PDV-a bile bi niže za 10,4 posto.

Dvojica su znanstvenika proučavajući slučajeve Finske i Švedske zaključili kako su veći restorani smanjili cijene za veći iznos nego manji restorani. Nadalje, potražnja za uslugama nije narasla. Finci i Šveđani nisu zbog smanjivanja PDV-a pohrlili u restorane. Vjerojatno neće ni Hrvati kad će im zbog poreznog rasterećenja plaća rasti za oko 50 kuna. U Finskoj i Švedskoj plaće u restoranskom biznisu se nisu mijenjale, a broj tvrtki je ostao isti. Ipak nešto je raslo. Što? U Finskoj i Švedskoj je rasla profitna marža vlasnika restorana. I to je dobro. Nek ljudi zarade.

Brdoviti Balkan i njegovo primorje možda su kao i u mnogočemu drugome drugačiji od europskog sjevera pa možda u nas ne bude isto kao u njih. U svakom slučaju, biznis s restoranima u idućoj će godini biti među najzanimljivijima za praćenje jer negdje će se rastopiti, izliti ili razmiljeti gotovo milijardu kuna poreznog popusta zahvaljujući nižem PDV-u. Di su pare? Pitat ćemo u turističkoj sezoni kada porcija srdela bude 150 kuna.