BURZORAMA

Još nije kasno da se Fond hrvatskih branitelja pretvori u zatvoreni fond

Glasovita  francuska mudra izreka na burzi glasi "Le client, voila, l ennemi", u prijevodu  "Kupac, dakle neprijatelj".  Dok u općem poslovnom životu najčešće vrijedi: "Kupac je uvijek u pravu", ali u financijskom svijetu više vrijedi ona prva.

17.02.2019. u 11:12
Ispiši članak

Nekoliko činjenica taksativno koje su trenutačno  aktualne u hrvatskom financijskom sektoru: depoziti poslovnih banaka iznose oko 288 milijardi kuna, štednja građana je 200 milijardi kuna, imovina mirovinskih fondova 100 milijardi kuna, kamate na štednju između jedan i dva posto, godišnja inflacija dva posto, procjena rasta BD-a 2,7 posto, zadnja kamata na novo izdanje  11 godišnjih obveznica 2,4 posto, dividendni prinos HT-a 6,6 posto.

HT je objavio snažan porast  dobiti na 1,06 milijardu kuna u 2018 ,što je porast od 23 posto u odnosu na 2017. i najavio isplatu 10 kuna po dionici, što iznosi 812 milijuna kuna. Dio dobiti se isplaćuje iz 2018., a dio iz zadržane dobiti. Uz to se  još 422 milijuna kuna dobiti unosi u temeljni kapital, ali bez izdavanja novih dionica, razmjerno na postojeće, što iznosi još dodatnih 5 kuna po dionici s obzirom da su izdane 81. 670.064 dionice. Cijena na burzi u petak je porasla na 160 kuna zaključno.

Od toga Deutsche Telekom Europe B.V ima 51,14 posto i trebali bi dobiti oko 412 milijuna kuna dividende, domaći obvezni mirovinski fondovi više od 100 milijuna, a Fond hrvatskih branitelja bi trebao dobiti oko 52 milijuna kuna dividende. Inače FHB je prošle godine i prodao oko 200.000 dionica HT-a koji mu čini skoro cijeli portfelj ili  98 posto, što nije baš uobičajeno u fondovskoj industriji.

No ništa oko Fonda hrvatskih branitelja nije uobičajeno od samih početaka i ideje o formiranju jednog takvog fonda. Osnovna zamisao je bila da se hrvatski branitelji i njihove obitelji kroz formiranje fonda u koji bi država prenijela po sedam posto dionica najkvalitenijih državnih kompanija.  a njima dodijelili udjeli, obeštete i  dugoročno osiguraju kao vid štednje i rente, a posredno kroz dio dobiti fonda da se financiraju stipendiranje i obrazovanje djece branitelja.

Evo kako je izgledala vijest u medijima toga 1. listopada 2013. kad je izglasan Zakon o fondu HB :

"Hrvatski sabor donio je danas zakon koji predviđa osnivanje fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, u koji bi se prenijele dionice koje su braniteljima zakonom osigurane nakon privatizacije poduzeća u državnom portfelju. 

Tako bi se po sedam posto dionica nakon privatizacije državnih poduzeća, primjerice od Ine i HT-a koji su već privatizirani, pa do HRT-a, Hrvatskih pošta, Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta i drugih poduzeća u državnom vlasništvu, prenijelo u fond. Fond bi raspolagao tim dionicama u interesu braniteljske populacije, a u cilju poboljšanja njihova materijalnog položaja."

Napomenuo bih da je sam Fond osnovan kao fond otvorenog tipa što je odmah bilo nelogično jer se od početka imovina Fonda sastojala  samo od dionica HT i INA-e  i nije bila nikad disperzirana, pa je Fond pod  elikim pritiskom zahtjeva za isplatu udjela od svojih udjeličara bio prisiljen prodavati imovinu i automatski je smanjivati. Kroz 15 godina funkcioniranja imovina je svedena samo na udjel u HT-u , dok su dionice INA-e prodane prilikom javne ponude. Do realizacije prijenosa udjela ostalih javnih poduzeća nije došlo iz nekoliko razloga. Nije bilo političke volje da se javna poduzeća pretvore u klasična dionička društva i da se dio dionica prepusti Fondu, građanima i investitorima, dok kod nekih su ti procesi započeti, ali se IPO još nije realizirao - primjerice HEP ili HAC.

S obzirom na planirani i realizirani portfelj Fonda prenesen od strane države, bilo bi prirodno da je takav vid fonda bio osnovan u formi "zatvorenog " fonda , što bi konkretno značilo da Fond izda dionice koje se onda raspodjele proporcionalno na svoje udjeličare, a imovina fonda  je nešto što se vrednuje kroz NAV( netto asset value)  i trguje na burzi uz diskont  ili premiju ovisno o vrijednosti i likvidnosti same imovine u fondu. Tim modelom bi se imovina fonda sačuvala i dugoročno bi bila kroz vrijednost  kompanija na burzi  i dividende još uvećana.

Samim Fondom od početka je upravljalo društvo Erste invest, potom Hypo-Adikko invest da bi trenutačno društvo Interkapital upravljalo fondom sada vrijednim oko 900 milijuna kuna.

Ako bi se u budućnosti doista prenijeli udjeli ostalih državnih kompanija  u Fond, bilo bi vrijedno razmisliti o transformaciji FHB iz fonda otvorenog tipa u zatvoreni, jer bi time uz očuvanje imovine dobili i svojevrsnu "sekuritizaciju" nužno neophodnu hrvatskom tržištu kapitala.

Sam pojam sekuritizacija (engl. securitization, njem. Umwandlung in Wertpapiere),  znači proces pretvaranja neprenosivih oblika potraživanja (npr. kredita) u prenosive instrumente, tj. u vrijednosne papire.

Zadnjih nekoliko godina domaće banke su veliku većinu svojim nenaplativih potreživanja pretvorila u NPL (non preforming loans) i prenijele  stranim fondovima i specijaliziranim kompanijama, ali nažalost nismo vidjeli da su te NPL iskoristile kao podlogu za izdavanje obveznica ili osnivanje nekretninskih fondova koje bi onda ponudili  tržištu kao investicijski produkt.

Čak i HPB, nominalno državna banka, prodala je paket nenaplativih potraživanja vrijednosti veće od 100 milijuna eura jednom češkom fondu.

Uvjeren sam da bi takvi financijski instrumenti pripomogli rastu i obujmu trgovanja, jer smo čak prije 15 godina imali na burzi tzv "Prava" kojima se trgovalo u velikim  volumenima.

Dvije vijesti proteklog tjedna su bile posebno zanimljive i treba ih ovdje spomenuti.

Talijanski nogometni klub  Juventus izdao je oko 175 milijuna eura vrijedne obveznice s kamatom od 3,5 posto, a inače i  dionice Juventusa kotiraju na Milanskoj burzi od 2001. godine. Trenutačna cijena im je 1,38 eura, a tržišna kapitalizacija oko 1,4 milijarde eura. Već su prozvane kao "Ronaldove obveznice" radi povećanja marketinških  prihoda vezanih uz Cristiana Ronalda, iako su samo obveznice nekonvertibilne i nisu pokrivene marketinškim pravima kao recimo obveznice FC Intera iz Milana koji je prošle godine izdao 300 milijuna eura vrijedne obveznice uz 4,6 posto kamata.

S druge strane, kod nas je prije nekoliko godina Hajduk proveo privatizaciju, ali kako dionica nije uvrštena na Zagrebačku burzu, veća trgovanja napravljena su prijenosom između vlasnika, pa nisu nikad doživjele pravu revalorizaciju kroz burzovno trgovanje.

I drugi naš veliki nogometni klub Dinamo planira dokapitalizaciju i moguće listanje na burzi, ali je cijeli proces u zastoju pa je teško prgnozirati da li će se realizirati, no bilo bi zanimljivo da još nekoliko profesionalnih klubova izađe na burzu u potragu za svježim kapitalom potrebnim za vrhunske rezultate.

Druga vijest odnosi se na jednu od poznatijih hrvatskih IT kompanija Nanobit, koja se bavi gaming sektorom. Taj je sektor inače globalno snažniji od filmske i glazbene industrije zajedno.  Nanobit ima trenutačno tri igrice koje su im 2018. donijele 155 milijuna kuna prihoda, a planiraju za 2019. porast na  300 do 400 milijuna kuna.   Nedavno je najavljeno i osnivanje fonda rizičnog kapitala (venture capital) od strane HBOR i EIF-a, koje će pridonijeti popunjavanju praznina na hrvatskom tržištu kapitala. Ipak, nejasno je zašto se opet mijenja koncept kad već imamo tzv. FGS (fondove gospodarske suradnje) koji nisu pokazali neku pretjeranu efikasnost.

Oko Liburnija hotela iz Opatije  je u prošlosti bilo raznoraznih korporativnih previranja. Nakon što je država prenijela fondu SNHO 54 posto dionica i gradu Opatiji 25 posto, imali smo podjelu fonda SNHO na dva dijela i kupnju Hotela Cavtat,  dok zadnje vrijeme su LRH na prodaji i aktivno traže kupca. Tako se spominjalo ime singapurskog fonda koji je provodio dubinsko snimanje. No izgleda da su potencijalni kupci odustali, a razlog koji se spominje je nemogućnost da kapacitete podignu na pet zvjezdica. Cijena u zadnja 52 tjedna je sa 4400 kuna iz veljače 2018. pala na 3700  u studenome 2018.,  dok se zadnjih mjesec dana kretala oko 4000 kuna.

*Autor je broker i investicijski savjetnik.

Autor posjeduje dionice Zagrebačke burze. Članak nije nagovor na kupnju ili prodaju. Stavovi izneseni u kolumnama osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.