Jesmo li svjesni da nas varaju? Jesmo. I nemoćni smo to zaustaviti

Istraživanje, koje potpisuje konzultantska kuća Deloitte, rađeno je u svrhu obilježavanja Međunarodnog tjedna svijesti o prijevarama koji je, iako isprva zvuči kao šala, vrlo stvaran i ovaj se tjedan prvi put obilježava i u Hrvatskoj. 

Među zanimljivijim rezultatima istraživanja su i ona koja pokazuju rast i razvoj prijevarnog mentaliteta. Onog kojeg ponekad znamo zvati "snalažljivošću" smrtno vrijeđajući pravu snalažljivost. Ova kriva se svodi na, kako stoji u istraživanju naizgled bezazlene navike prepisivanja i varanja. Anketa među studentima je pokazala da više od 70 posto ispitanih dopušta kolegi da prepisuje na testu. Čak je 45,7 posto studenata priznalo da su i sami prepisivali od kolege ili iskorištavali tuđe seminarske radove. Nešto više od četvrtine ispitanika je priznalo da su upotrijebili ideje, dijelove teksta ili radove nekih drugih autora. 

Ništa to nije strašno. Zar ne? Ali onda se čudimo kad se odjednom ispostavi da je ogroman broj POS-ovih stanova kupljenih uz državne poticaje pretvoren u turističke apartmane ili ubačen u biznis dugoročnog iznajmljivanja. Državna agencija APN mora prijetiti vlasnicima stanova da će im sve kredite proglasiti dospjelima odmah i tražiti novac. Odmah. A ljudi su se samo snašli. Čudimo li uopće više tome što su poglavito u informatičkom sektoru paušalni obrt iskoristili da se radnike plati više, a poreza da se plati manje pa zbog takvih s kvarnim mentalitetom država svima prijeti postrožavanjem uvjeta. 

"Lopove" nadalje, kaže istraživanje, čini (ne)prilika. Čak 30,7 posto studenata je na pitanje bi li se zaposlili u korumpiranoj tvrtki odgovorilo s "ovisi", a 23,3 rekli su da ne znaju. Iako je 40 posto studenata odgovorilo da se ne bi zaposlili u korumpiranoj tvrtki moguće je da je dio njih dao socijalno prihvatljiv odgovor. 

No, bi li prijavili korupciju? Nešto manje od polovice studenata bi prijevarnu radnju prijavilo samoj instituciji u kojoj se ona događa, oko 40 posto prijavilo bi je Agenciji za suzbijanje korupcije, ali 34,5 posto odabralo bi je prijaviti – novinarima. Život, zaključuje se u istraživanju, pokazuje da se korupcija barem na razini istrage otkrije javnosti tek kad "novinari krenu u lavinu".

Ipak, najvažniju ocjenu studenti su dali prokazavši nedjelotvorno pravosuđe kao glavni uzrok korupciji. Tome bi trebalo dodati i loše zakonodavstvo. Da zakoni valjaju, a pravosuđe djeluje efikasno, ne bi se "snalažljivi" uspjeli snaći s pretvaranjem POS-ovih stanova u turističke apartmane, niti bi itko obrtnicima paušalistima uspio proglasiti zapravo stalne radnike za isključivo istog poslodavca. Još da je pravosuđe efikasno, snalaženje ne bi bilo profitabilno. 

No, zašto se snalazimo? U ortačkom kapitalizmu, sustavu u kojem su u sprezi vlast, institucije države i odabrani biznisi to je najlakši put do uspjeha. I funkcionira. Dakle, da, svjesni smo da nas varaju. Ali smo nemoćni to popraviti. Ili nismo? 

Deloitteovo istraživanje optimistično zaključuje da korupcija cvjeta ponajprije ondje gdje su demokratski temelji oslabljeni. Kažu i da se  to vidi u mnogobrojnim zemljama uključivo Hrvatsku gdje to koriste političari skloni populizmu. Odgovornost za smanjenje korupcije, smatraju u istraživanju, leži na biračima. Izbori su kažu, temeljni demokratski instrument kojim se bira smjer razvoja. Iz tog čina, piše u zaključku proizlazi sve drugo od obrazovanja do reforme i poštenja. Studenti, smatraju u Deloitteu, pokazuju da šanse za to nisu umrle. 

I sve je to zapravo super da na koncu ipak nije malo šaljivo. Međunarodni tjedan svijesti o prijevarama u Hrvatskoj se obilježava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović. Tim je činom sav populizam već uklonjen iz domovine. Nasmijmo se.