Je li ovo Hrvatska kakvu smo željeli: Od života važniji su euri i 'Dubai fritule'?

Iako je afera Kekin-Jelavić jednostavno otela medijski prostor i neugodno se urušava po 'poštenjačku' percepciju Možemovaca, ipak dok ne znamo sve detalje tih razgovora nemoguće je zaključiti njezin krajni doseg.

Ono što je ovoga trenutka jasno je to da glasovi namijenjeni Ivani Kekin mogu otići samo Zoranu Milanoviću i time ga pogurati možda čak i do pobjede u prvom krugu. Bio bi to senzacionalni uspjeh, jer osvajanje predsjedničkog mandata u prvom krugu nakon Franje Tuđmana nije uspjelo nikome. To nisu uspjeli ni Stjepan Mesić, ni Ivo Josipović, ali ni Kolinda Grabar-Kitarović. I Milanović je prvi mandat osvojio tek u drugom, vrlo neizvjesnom, krugu.

Dugoročno, afera Jelavić-Kekin mogla bi, ovisno o percepciji birača, narušiti ili osnažiti pozicije Tomislava Tomaševića na predstojećim lokalnim izborima. No do njih je dug put, gotovo pola godine. Puno za Hrvate. Inače, hrvatski su birači dosad, uz jedan izuzetak, nakon Tuđmana uvjerljivo na predsjedničkim izborima birali lijeve kandidate, s jakim antiklerikalnim, stavovima. Ovoga puta, tome treba dodati i jaku prorusku, odnosno 'antinatovsku' notu.

FOTO: Sanjin Strukić/PIXSELL

Do pobjede u prvom krugu?

Zanimljivo je, inače, kako u ovoj kampanji kao i često dosad potencijalni predsjednički kandidati, uz nekoliko izuzetaka, uglavnom govore o temama koje ne spadaju pod ingerencije predsjednika države. Njegove primarne ovlasti su vanjska politika i vojska, a ponajmanje lokalna pitanja, plaće, mirovine, zaštita okoliša i slično. To sve spada u ovlasti izvršne vlasti, dakle Vlade, ali birače to više zanima, a neki predsjednički kandidati ionako ni ne znaju što bi radili kada bi stvarno i postali predsjednici makar na jedan dan.

Osim toga, mediji i javnost se bave pitanjima zagrebačkog Adventa i cijenama na njemu. Iako je zagrebački Advent proteklih godina dobio međunarodna priznanja i privukao pažnju svjetskih medija, cijela stvar je otišla u jednom smjeru koji i nema previše veze s božićnim blagdanima. Dovoljno je razgledati štandove i vidjeti kako se ponuda ne razlikuje od uobičajene na nekome seoskom vašaru, no naravno cijene su veće. Hit su 'Dubai fritule' i astronomske cijene. No poznato je kako cijene rastu samo dok to netko kupuje, a vidljivo je kako se ljudi, ne bih ovom prilikom upotrijebio izraz građani, natječu tko će biti viđen kako ih konzumira kao nekakav dokaz visokog vlastitog standarda.

Nitko da utiša glazbu dok mrtva žena leži

Proteklih dana nedaleko od adventskih kućica na središnjem zagrebačkom trgu svjedočio sam potresnoj sceni. Nesretna žena srušila se i preminula. Hitna pomoć nije mogla puno učiniti i brzo su otišli svojim putem, a nekoliko mladih policajaca ostalo je dežurati kraj tijela nesretne žene prekrivene crnom vrećom radi zaštite njezina dostojanstva. Mladim policajcima bilo je krajnje neugodno. Tužna scena s jedne strane trga, dok svega nekoliko metara dalje trešti glazba s adventskih štandova, ljudi konzumiraju i te razvikane preskupe fritule i kuhano vino iz plastičnih čaša, koje će potom trgovci ponovno iskoristiti (bez obzira što su završile u smeću).

Poznati ugostitelj branio je visoke cijene na Adventu

Nitko se od prodavača nije sjetio možda utišati glazbu na pet minuta. Kao znak solidarnosti što se jedan život ugasio. Policija za to nema ovlasti u ovakvim situacijama. Nitko od kupaca nije osjetio potrebu zastati, ne, potrošačka groznica je prejaka. Blagdanski konzumerizam nema veze s Božićem. I ova scena samo je potvrda zašto hrvatska javnost nema senzibilitet, primjerice, za tisuće prerano umrlih (više od tri tisuće samoubojstvom) hrvatskih branitelja. Neki od njih, naime, spoznali su kako ovo nije Hrvatska za koju su se borili i kakvu su priželjkivali. Umjesto solidarnosti važniji su euri i 'dubai fritule'.

* Tekst je izvorno objavljen na portalu Direktno 19. prosinca 2024. godine