Je li euro kriv za skuplje kredite i hoćemo li tražiti od države da naplati kaznu bankama?

Svode se na poruku kako će nakon uvođenja eura rate za stambene kredite s promjenjivom kamatnom stopom mjesečno biti skuplje i do 50 eura za kredit od stotinu tisuća eura s rokom otplate do 20 godina. Skupoćom kredita za hrvatske dužnike sada upravlja Europska centralna banka koja nemilice podiže referentnu kamatnu stopu kako bi usporila inflaciju. Prema posljednjim vijestima iz bankarske središnjice za eurozonu kamatne stope će rasti nešto sporije nego do sada, podizat će ih u određenim vremenskim  intervalima za 0,5 postotnih bodova umjesto za 0,75 kao do sada, no porast će i dalje pratiti rast cijene zaduživanja za potrošače. Cilj je takve politike zauzdati potrošnju kako bi se obuzdao i rast cijena uz naravno kalkulaciju rizika od recesije kao neupitne posljedice.

Prosječan hrvatski građanin kojem je prema statistici Državnog zavoda za statistiku na kraju 2022 godine plaća na papiru brojčano snažno porasla, a zahvaljujući inflaciji zapravo bila gotovo pet posto manja, ako je k tome još i ponosni vlasnik kredita s promjenjivom kamatnom stopom mogao bi da mu bude lakše za sve okriviti euro dodajući poskupljenje kredita košarici svih ostalih poskupljenja koja se pripisuju prelasku na novu valutu. 

Uzalud će biti istinite tvrdnje da bi krediti još i više poskupjeli da smo zadržali kunu jer bi se Hrvatska narodna banka morala vraški potruditi da obrani tečaj kune i eura, a na kredite u kunama koji su sada postali krediti u eurima morala bi i sama dizati referentnu kamatnu stopu radi zauzdavanja inflacije. Bit će lakše za sve okriviti prelazak na euro. Slijedom toga borbenijim pripadnicima našeg društva moglo bi pasti na pamet kažnjavanje banaka koje nakon uvođenja eura sirotim građanima poskupljuju kredite pa bi uključujući se na populistički val kažnjavanja niza malih poduzetnika netko doista mogao postaviti pitanje kako to da banka može poskupjeti kredit, a frizerka ne smije poskupjeti bojanje kose?

Krediti će poskupjeti zato što se eurozona bori protiv inflacije, poskupljuju svima pa će i hrvatskim dužnicima, manje nego bi poskupjeli da smo zadržali kunu i to ne zato što je euro bolji nego zato što je hrvatska valuta ionako bila neka vrsta umjetne novčane tvorevine čiji potencijal nacionalne valute koja služi razvoju gospodarstvu nikad zapravo nije korišten. Banke načelno ne podliježu nikakvom kažnjavanju zbog poskupljenja kredita, iako bi ih trebalo pozorno motriti kako hrvatskim dužnicima kroz razne druge troškove podizanja kredita ne bi suptilno poručile kako su ipak rizičniji od nekih drugih dužnika iz eurozone pa im poskupjeli kredite više nego bi to bilo u duhu i prema kamatnom brojčaniku Europske centralne banke.

Država je, gledamo to posljednjih mjesec dana pokazala nevjerojatnu sposobnost da kaznama zgazi male poduzetnike. Ponašajući se poput okrutnih despota visoke kazne državnih inspektora za sitna poskupljenja mjerena u eurocentima ostavljaju dojam srednjovjekovnog vješanja prijestupnika koji je ukrao komad kruha kao primjer svima ostalima.

Stavimo li ta kažnjavanja u kontekst rasta kamata zbog kojih će poskupjeti krediti građanima, ali i poduzetnicima i dodamo li činjenicu da banke za poskupljenja kredita ne možete kazniti, ali da država vjerojatno neće učiniti ništa kako poskupljenje kredita ne bi izišlo iz okvira poskupljenja u eurozoni, možemo zaključiti samo to da su državni inspektori grubo pretjerali ispisujući strašno visoke kazne malim poduzetnicima koji nemaju luksuz podnošenja zahtjeva za rast osnovice plaće. Uz to, pale su temperature zraka, pao je snijeg, došla je zima, pošteno se grijemo, možda prvi put od kad je jesen zakucala na vrata što će se nužno odraziti na račune za plin koji stižu u veljači. A kada ih poduzetnici plate nakon što plate skuplje rate kredita svi oni koji su posljednjih dana uživali vijestima u kaznama državnih inspektora mogli bi se s inspektorima naći jednostavno – posramljenima.