Javna uprava je manja, učinkovitija i bolja! To svi znaju, ali nitko nije osjetio

Od početka ove godine u državnoj se upravi lakše diše, brže se radi, birokracija je opsegom i ljudstvom manja, učinkovitija je i jeftinija. Riječ je o povijesnom uspjehu jedne hrvatske Vlade koja je imala hrabrosti ukinuti, odrezati, prespojiti ili jednostavno pripojiti drugima čak 54 tijela javne uprave. Samom su premijeru valjda podvalili da reorganizaciju u kojoj se 1. siječnja 2019 ukida nekoliko agencija, jedan institut i nekoliko zavoda predstavi kao sveobuhvatnu i dubinsku reformu.

To je isto kao da netko promjeni gumbe na kaputu i pita publiku sviđa li joj se novi moderniji kroj tog kaputa? Ulizice plješću, a ostali se pitaju "A tko je tu lud?". Nitko. Svi su normalni. Kao što je danas sasvim normalno "smanjivanjem birokracije" nazvati postupak u kojem će se primjerice ukinuti jedno javno tijelo – tipa zavod, a njegovih 630 zaposlenih službenika će preuzeti drugo javno tijelo. Što se promijenilo? Jedan šef manje, dvije tajnice manje, jedan vozač i službeni automobil manje. A i oni su zbrinuti. Na druge pozicije u preostala javna tijela. I tako je to provedeno uglavnom. Okrupnili su veći broj zaposlenih pod jednog šefa ili šeficu što znači da će taj šef ili šefica kojem se zaposleništvo namnožilo uskoro, ako već nisu zatražiti pokretanje natječaja za zapošljavanje određenog broja rukovodećih pomoćnika.

Ne nužno zato što im trebaju, nego zato što kad se birokracija formalno i nevidljivo smanji nužno ju je sadržajno i vidljivo odmah i povećati. Kako birokracija nije zapravo smanjena tako je i nemoguće iznijeti koliko je novca ušteđeno na racionalizaciji. Zbrajanjem pojedinih skromno iznesenih brojki u medijima dođe se do otprilike tri milijuna kuna. Nevjerojatan iznos. Vlada Zorana Milanovića je bila bolja. Oni su se u izbornoj 2015. godini hvalili sa smanjivanjem broja tijela javne uprave s 57 na 48 i uštedama većim od 20 milijuna kuna. Ništa se od toga nije dogodilo ni tada ni sada. Birokracija nije ništa učinkovitija niti manja. Rezale su je i smanjivale i Vlade prije nabrojenih. Reformirale su i restrukturirale. Ne zapravo, ali jesu u najavama za medije i tipkanjem planova reorganizacije. Ova najnovija Plenkovićeva ima i bonus. Zaposlenici sada već bivšeg Hrvatskog centra za razminiranje prestali su biti javni službenici i postali su državni službenici. Poput vage na tržnici. Mora biti ravnoteža.

Svejedno, unatoč tome što se nikakva stvarna i osjetna racionalizacija javne uprave nije dogodila, bez obzira na to što je smanjenje broja javnih tijela papirnato birokratske prirode, javna su tijela ukinuta na papiru, a sva zaposlena privatna tijela su nastavila raditi svoj posao baš kao i do tada, mi svi jako dobro znamo da je Vlada Andreja Plenkovića racionalizirala državnu upravu! A kako to znamo?

Pa tako što mediji obožavaju u kolovoškoj sezoni kiselih krastavaca kada je Vlada najavila svoju namjeru o "dubinskoj reformi" javne uprave objaviti bombastične naslove o spektakularnoj reformi. Ovaj domaći primjer vodi nas ravno u srce svjetske rasprave u medijskoj industriji - je li zaista potrebno objavljivati najave političara koje se tiču uštede novca u sustavu države za koje je više nego izvjesno da neće biti ostvarene? I to joj s naslovima koji privlače pažnju kako bi se naravno povećala čitanost? I tako, mi svi znamo da je javna uprava manja, učinkovitija i jeftinija jer je premijer Plenković rekao da će takva biti od ove godine. Nitko praktično nije osjetio učinak reforme, ali svi bismo trebali pljeskati, zar ne?