Jaka hrvatska vojska najbolji je jamac stabilnosti i mira na tzv. Zapadnom Balkanu - potvrdila Oluja

Čini se da je sada novim proširenjima došao kraj. Francuski predsjednik Emmanuel Macron na posljednjem je summitu u Bruxellesu uložio veto na otvaranje pregovora o pridruživanju sa Sjevernom Makedonijom. Sjeverna Makedonija odbijenicu je dobila samo od Francuske, a u slučaju Albanije pridružile su se Danska i Nizozemska. Odluku francuski predsjednik opravdava time da bi EU trebala prije novih proširenja riješiti sporna pitanja u svojim sadašnjim granicama. A tih pitanja ima nemalo…

Ideja Europe više brzina

U isto vrijeme kad su Sjeverna Makedonija i Albanija dobile odbijenicu za ulazak u predvorje Unije, u beogradskim su se medijima pojavile špekulacije da će Srbiji i ostalim državama koje žele postati dio EU-a Bruxelles postaviti nova pregovaračka pravila. Navodno je u pitanju nova shema prema kojoj bi se tim državama ponudilo privilegirano partnerstvo s EU, tj. ekonomska integracija bez formalnog članstva. Spominje se i tzv. sektorska integracija, shema po kojoj bi svaka država po zatvaranju određenog poglavlja odmah ušla u sustav EU-a u području na koje se zatvoreno poglavlje odnosi.

Zasad je riječ o špekulacijama, no shema privilegiranog partnerstva potpuno je u skladu s tradicionalnim francuskim pogledima na proširenje EU-a još od vremena francuskog predsjednika, Hrvatima ne osobito dragoga Françoisa Mitterranda. Mitterrand je "pravom" Europskom unijom smatrao samo države osnivače (bazu), a za države srednjoistočne Europe predviđao je tek funkciju "suradnika" EU-a. Mitterrandova vizija Unije na kraju nije pobijedila jer su države srednjoistočne Europe ušle u EU. Međutim, njegova ideja Europe više brzina, tj. Europe podijeljene u više koncentričnih krugova posljednjih nekoliko godina ponovno je dobila sve veći broj zagovornika.

Zagovornik Europe više brzina je i Mitterrandov nasljednik Macron: u prvome krugu on vidi sadašnje države eurozone, u drugome članice EU-a kao jedinstveno tržište, a u trećemu, vanjskome krugu bile bi države tzv. Zapadnog Balkana kao svojevrsno predvorje EU-a koje možda nikada ni ne bi u potpunosti bilo integrirano u EU, nego bi poput Islanda, Švicarske ili Norveške ušlo u neke od institucija kao što su Europsko udruženje za slobodnu trgovinu i Europski ekonomski prostor.

Veto za cijeli tzv. Zapadni Balkan?

Odbijenica Albaniji, ali i Sjevernoj Makedoniji koja je zbog ulaska u EU žrtvovala vlastito ime, naišla je i na pomalo katastrofičarske odjeke kod zelota ideje širenja Unije. Jean-Claude Juncker ovu je odluku nazvao "povijesnom pogreškom", a u kritikama mu se pridružio i Donald Tusk. Bivši izaslanik EU-a za bivšu Jugoslaviju Carl Bildt u kolumni za The Washington Post zapisao je da EU na Zapadnom Balkanu očekuje "strateška katastrofa", usporediva s Brexitom. 

Prema Bildtu francuski veto nije usmjeren samo protiv Sjeverne Makedonije i Albanije, nego i protiv ukupnog procesa proširenja EU-a na Zapadni Balkan. "Možda se o tome ne govori javno, ali posredno to može značiti veto za Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu. To će ostaviti svoj trag i na druga neriješena pitanja u regiji", rekao je Bildt i dodao kako perspektiva eurointegracija za Srbiju otvara mogućnost izbora između "europske budućnosti i prošlosti s Kosovom". Inače, 25. listopada Srbija je potpisala Sporazum o slobodnoj trgovini Srbije s Euroazijskom gospodarskom unijom i njezinim članicama: Rusijom, Bjelorusijom, Kazahstanom, Armenijom i Kirgistanom. Članstvo u ovoj Uniji nespojivo je s članstvom u EU.

Strah od jačanja Rusije, Kine i Turske na Balkanu

Iz Europskog parlamenta nakon Macronove je odbijenice poručeno kao će Parlament nastaviti aktivno podupirati politiku proširenja EU-a i zagovarati "srbijanski pristup" kao najbolji način za napredak u europskim integracijama. Riječi su ovo Tanje Fajon, slovenske političarke i supredsjedateljice Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje. Fajon smatra da je francuski veto propuštena prilika i strateška pogreška EU-a koja utječe na njezin kredibilitet te će imati ozbiljne posljedice za europsku stabilnost i sigurnost. 

Slovenska političarka očekuje da će Europsko vijeće promijeniti odluku u vezi sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom prije summita Zapadni Balkan koji će se u svibnju 2020. održati u Zagrebu, a u skladu s geopolitičkom ulogom "lokomotive" koju je Bruxelles namijenio Hrvatskoj. Ako se ovim državama ne dadu pozitivni signali regija će postati nestabilna i izložena utjecajima Rusije, Kine i Turske, dodala je još Fajon.

Na tragu ovih upozorenja prošli je tjedan pisao Neue Zürcher Zeitung. Ovaj švicarski list podsjeća da je srbijanska premijerka Ana Brnabić u Moskvi potpisala sporazum Srbije s Euroazijskom gospodarskom unijom te ističe da utjecaj EU-a na Zapadnom Balkanu slabi, a jača utjecaj Rusije, Kine i Turske. Autor članka Volker Pabst smatra da su EU i Zapad nesumnjivo izgubili povjerenje i mogućnost utjecaja na Balkan što je otvorilo prostor drugim silama. 

Hoće li proces proširenja EU-a biti trajno zaustavljen odlukom Francuske ostaje nam vidjeti. Treba istaknuti da je prostor tzv. Zapadnog Balkana tradicionalno područje njemačkog utjecaja, u nekim vremenima i područje na koje je bila fokusirana njemačka ekspanzionističke politika poznata kao Drang nach Osten. Berlinu bi možda i bilo u interesu da tzv. Zapadni Balkan uđe u EU jer je radna snaga iz tog prostora, koji se već sada doslovce prazni, mnogo bolje pogodna za integraciju od one iz afroazijskih paralela i meridijana. 

Po čemu je ulazak Srbije u EU hrvatski interes?

Gdje je u svemu tome Republika Hrvatska? Za početak, Hrvatska treba pomno analizirati geopolitička i sigurnosna događanja u svome balkanskom okruženju jer su svi naleti na Hrvatsku u posljednjih 500 godina dolazili iz tog pravca. Kao drugo, Hrvatska bi trebala prestati biti "korisna budala" Bruxellesa u politici "stabilizacije" Zapadnog Balkana. Ovo trusno područje ne mogu stabilizirati niti daleko veće sile od Hrvatske pa je pristajanje na geopolitičku ulogu lokomotive Zapadnog Balkana za EU zapravo nešto što sputava hrvatske potencijale i otežava njezinu integraciju u srednju Europu. 

Uostalom, dosad nismo čuli suvisao argument o tome zašto bi Hrvatska trebala podupirati Srbiju u EU. Nikakvi EU procesi neće od Srbije stvoriti za Hrvatsku sigurnije geopolitičko okruženje. Štoviše, mržnja prema Hrvatskoj u srbijanskim je političkim i medijskim krugovima iz godine u godinu sve veća. Ulazak Srbije u EU samo bi dodatno ojačao ulogu Beograda, a Hrvatskoj izbio adut da u situaciji novog hladnog rata SAD-a i Rusije vođenjem realne geopolitike dobije određene benefite.

I zato je najbolji hrvatski prilog stabilizaciji Zapadnog Balkana, posebno u situaciji dok se u Srbiji zvecka s ruskim sustavima S-400, taj da Hrvatska nastavi što snažnije modernizirati svoju vojsku (nabava dva Black Hawka dobar je korak u tom pravcu), posebno borbeno zrakoplovstvo i sustave protuzračne obrane srednjeg dometa. Jaka hrvatska vojska najbolji je jamac stabilnosti i mira na tzv. Zapadnom Balkanu. Potvrdila Oluja.