Izraelskom premijeru treba rat, ali ne smijemo ostati imuni na drugu činjenicu

Melman je, upitan o Mossadovoj akciji gotovo sinkroniziranih eksplozija pagera na libanonskom teritoriju, rekao da je bio kritičan prema tome, ali ne zato što je to bilo nepotrebno ili zato što su zbog toga stradali civili. Po njemu je grješka bila ta što se to nije povezalo s nečim većim jer se ovu eksploziju trebalo izazvati onda kad Izrael započne potpuni rat.  

S obavještajnog gledišta, dodaje izraelski pisac, operacija s pagerima pokazala je odlučnost, inovativnost i maštovitost Mossada (s čime se je teško ne složiti) pa sukladno tome ne smatra da je riječ o nepotrebnoj eskalaciji. Napad na Liban, ponovio je Melman, planiran je deset godina, a sada je izveden zato što izraelski premijer Benjamin Netanyahu želi produljiti rat kako bi ostao na vlasti.

Izraelski stručnjak za međunarodnu sigurnost u razgovoru je priznao da Libanonci pate mnogo više, ali da se nije počelo ni govoriti o cijeni koju Izrael plaća za sve."Izraelci su traumatizirani i očajni. Oni ne vide kraj ovom sukobu. Osjećamo i ekonomske učinke. Gotovo sve kompanije, poput Moody'sa i Fitcha, već su smanjile rejting Izraela. 

FOTO: Direktno (na fotografiji Davor Dijanović)

Dramatična sigurnosna situacija

Međunarodni bankarski sustav i dalje je spreman posuditi novac vladi za financiranje rata, ali kamate rastu i netko će na kraju morati vratiti dug. Zbog toga će sljedeće godine još više porasti troškovi života, koji su kod nas uvijek bili iznimno visoki". Melmanov razgovor dobar je povod za kratki osvrt na situaciju na Bliskom istoku.

Prošloga tjedna izraelska je vojska ubila vođu Hezbollaha Hassan Nasralla. Ubijen je u izraelskom napadu na središnji stožer u južnom predgrađu Bejruta. Izraelska vojska priopćila je da je Izrael u stanju pripravnosti za širi sukob nakon što je objavljeno da je ubijen vođa Hezbollaha, a vojska je također objavila da se nada da će njegova smrt natjerati ovu skupinu na promjenu. Istodobno traju novi izraelski napadi na predgrađa Bejruta i ostala područja u Libanonu.

Nakon ubojstva vođe Hamasa Ismaila Haniyeha u Teheranu i višeg zapovjednika Hezbollaha Fuada Shukra u Bejrutu već se nagađalo o izbijanju šireg sukoba, možda i potpunog rata na Bliskom istoku. Do toga nije došlo. No nakon ubojstva vođe Hezbollaha pred Bliskim je istokom vrlo vjerojatna opasna eskalacija.

FOTO: Screenshot

Izrael nema potencijale da samostalno ratuje protiv svih

Izraelska vojska već gotovo godinu dana provodi operacije u Gazi, a ako Hezbollah (koji je mnogo tvrđi orah od Hamasa) i Iran (koji je već napao izravno Izrael u travnju ove godine) odluče uzvratiti zbog ubojstva vođe Hezbollaha (ova organizacija uživa izravnu iransku potporu) mogao bi izbiti regionalni rat.

Izraelske bi se snage (koje su djelomično već iscrpljene ratom u Gazi) tada našle u borbama visokog intenziteta na više frontova protiv više naoružanih militantnih skupina (navodno Hutiji raspolažu supersoničnim oružjem što bi se moglo povezati s prijetnjom Vladimira Putina da će Rusija naoružati zapadne protivnike ako se Ukrajini dopusti udaranje po ciljevima u Rusiji zapadnim oružjem), terorističkih milicija, ali Irana koji ima potencijale razvijanja nuklearnog oružja.

Izrael ima najjaču vojsku na Bliskom istoku, ali ne i potencijale da samostalno ratuje protiv svih okolnih država. Bez američke pomoći ni rat u Gazi ne bi se mogao uspješno voditi, a u obzir treba uzeti i činjenicu da samo Iran ima devet puta više ljudi nego Izrael. Možemo se složiti s Melmanom da izraelskom premijeru treba rat kako bi ostao na vlasti.

FOTO: EPA/Ohad Zwigenberg

Nikada neće biti dugotrajnog mira

No s druge strane Izrael koristi i činjenicu da su Sjedinjene Američke Države, koje bez prevelikih ograda stoje iza Izraela, još uvijek predstavljaju najmoćniju globalnu silu. Ipak, kako se težište moći seli prema azijsko-pacifičkoj regiji, a na Bliskom istoku sve više jača uloga Irana, u Izraelu žele iskoristiti sadašnji trenutak kako bi ostvarili određene vojno-političke ciljeve.

Bivši ministar upozorio na opasnost: 'Važno je da se konačno neki jači igrači aktiviraju'

Čini se, međutim, da Bliski istok, kao i područje Ukrajine kao i područje tzv. zapadnog Balkana spadaju u one žarišne točke u kojima, na žalost, nikada neće biti dugotrajnog mira. Za nadati se je, s obzirom na dramatičnu sigurnosnu situaciju na području Euroazije (koje većina ljudi nije još dovoljno svjesna), da već ne živimo u vremenima koja će se u sutrašnjim periodizacijama svjetske povijesti označiti kao Treći svjetski rat.