Izgleda da Vlada nije otišla na odmor, susjedi omeli Tolušića

Pokušamo zaboraviti lica kojima nas bombardiraju i zamaraju.

Samo izgleda da Vlada nije otišla na odmor, susjedi omeli Tolušića, otvorile se rasprave o tome jesmo li se ili nismo trebali povući. Discipliniranja ministara čvrstom rukom u svilenoj rukavici. Stil pohvale dobiva. Zastupnici odmaraju, sada i opet. Osim onih koji svakodnevno moraju pokazivati da su živi. I Petrovu bi koji dan odmora dobro došao. Opozicija na čvrstom odmoru. Reagiraju tek kad ih koji novinar odvuče sa plaze. Još malo pa će morati u klupe. Mozda i raditi. Birači pamte. A pred njih ce doći i novi Zakon o pravima hrvatskih branitelja, tek usvojen u Kninu, raspravljen na Vladi, prošao raspravu u javnosti i onu braniteljskih skupina bez većih problema, ali konačan oblik ipak mu daju zastupnici. Uvijek rasprava o braniteljskim pravima bude burna, često žestoka i neprimjerena. Pogodna prilika za dodvoravanje biračima i pretjeranu patetiku, ali i za grube riječi i optužbe, teške kvalifikacije koje onda ozbiljne probleme potpuno izguraju na margine.

Nekada sam znala pomisliti da to nije slučajno.

Zaboravljaju se stvarni ljudi na koje se zakon odnosi i čija kvaliteta života ovisi baš o člancima koji se jedva pročitaju. A sjećam se prvog donošenja tog zakona, bila je gotovo svečana atmosfera. Čekalo se s pažnjom i uvažavanjem što će o njemu reći poštovani general Janko Bobetko ili Mladen Markač. Jedva smo znali kako se zovu predsjednici braniteljskih udruga. Nisu bili medijski poznati. Danas se riječi više ne biraju. Sabornica koji puta izgleda kao kafić s doskočicama ili poprište grubih sukoba. Sučeljavanja treba biti, zahtjevni zakoni trebaju i po dva čitanja, ali bi im poznavanje činjenica dobro došlo umjesto natjecanja za minutažom na TV dnevnicima.

Možda bi trebalo prije rasprave zastupnicima i javnosti prezentirati istraživanje koje su proveli Ministarstvo hrvatskih branitelja i Državni zavod za statistiku, za početak podsjetiti da branitelji čine 10 posto stanovnistva Republike Hrvatske te da je najveći udio u dobi između 40 i 54 godine. Nešto više od 23 posto branitelja ima teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, kretanju ili pate od oštećenja organa. Većinom žive u bračnoj zajednici, radno su aktivni i informatički pismeni. Oko 8 posto su samci i žive u samačkim kućanstvima, a 5 posto ih nema vlastite prihode.

Dakle, nema riječi o tome da su povlašteni ili privilegirani. Gotovo uklopljeni u hrvatski prosjek. Bore se za život na svoj način. Najdraža im je radna terapija i najučinkovitija. Od 2004. godine počeli su osnivati i braniteljske zadruge, do sada je 475 osnovanih, a aktivnih na tržištu 286, potpuno prilagođenih zakonskim regulativama. Dakle, oko 66 posto Ih je opstalo u gospodarskoj situaciji kakva je naša bila. Ima ih izrazito uspješnih, izvozno orijentiranih, ali na žalost i onih koji su osjetili prevaru na svojim leđima i nakon teškog rada ostali u dugovima.

Pa kada naši zastupnici krenu u okršaje s političkim protivnicima - bilo bi uputno da to ne rade kada je zakon o pravima branitelja na dnevnom redu, da iz obračuna izuzmu one koji su nam izborili Hrvatsku. Mozda da izuzmu lica predsjednika njihovih udruga i razmisle baš o članovima, braniteljima. Pa neka donošenje zakona bude svečanost. Zaslužili su je.