Inicijativi triju mora jedina je alternativa Balkan

Međutim, kada je riječ o geopolitičkoj i kulturološkoj orijentaciji naše države, stoljeća prije 1918. godine govore u prilog hrvatske srednjoeuropske orijentacije. Takva orijentacija naglašavala se devedesetih godina prošloga stoljeća u vrijeme vladavine Franje Tuđmana ("Mi pripadamo toj Europi od Jadrana do Baltika…"), ali je vrlo brzo napuštena promjenom vlasti 2000. od kad se Hrvatska ponovno napadno fiksira na Balkan. 

Odlična prilika za re-orijentaciju prema Srednjoj Europi 

Iskorak u pozitivnome smjeru značilo je osnivanje Inicijative triju mora 2016. godine. Formirana u hrvatsko-poljskoj suradnji, ova Inicijativa, koja želi prometno, energetski i infrastrukturno povezati države između Jadrana, Baltika i Crnog Mora, pružila je Hrvatskoj odličnu priliku za re-orijentaciju prema Srednjoj Europi i obnovu veza koje su pukle pred sada više od stotinu godina. 

U izgradnju Inicijative triju mora do sada su uloženi vidljivi napori. Održani su samiti u Dubrovniku, Varšavi, Bukureštu i Ljubljani. Prošloga tjedan održan je virtualni samit u Estoniji što je i povod za ovaj osvrt. Kao najveći rezultat protekle četiri godine može se istaknuti osnivanje investicijskog fonda teškog 45 milijarda eura. Svrha fonda je financiranje projekata s ciljem jačanje ekonomskog razvoja Srednje Europe, kako bi se što više smanjio jaz između stare i nove Europe, a sudionici inicijative kako bi snažno poduprli transatlantske veze i energetsku neovisnost regije.

LNG na Krku i snaženje prometne infrastrukture

O geopolitičkim i ekonomskim benefitima koje Hrvatska može imati od Inicijative triju mora već smo pisali na ovim stranicama. Kratko vrijedi ponoviti kako je izgradnja LNG terminala na Krku, projekt koji Hrvatsku smješta na energetsku kartu Europe, jedan je od projekata koji doprinose energetskoj sigurnosti ovoga dijela Europe, ali i službenoj politici EU-a o diverzifikaciji energetskih dobavnih pravaca.

Tu su i drugi projekti kao što je izgradnja nizinske pruge Zagreb – Rijeka – mađarska granica, povećanje važnosti Luke Rijeka i Koridora VC te poboljšavanje željezničke, lučke i cestovne prometne infrastrukture. Od spomenutih 45 milijarda eura za 11 projekata u Hrvatskoj predviđeno oko dvije milijarde eura. 

Afirmativno, a ne negativistički

Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je u pokretanju Inicijative triju mora pa je jasno da je ista imala potporu Pantovčaka do smjene vlasti početkom ove godine. Aktualni predsjednik Zoran Milanović smatra kako je Inicijativa triju mora glupa i štetna za Hrvatsku i kako u Inicijativi ne treba sudjelovati jer ona iritira Njemačku i Moskvu. Riječ je o tvrdnji koja je tek djelomično točna. Istina je da je Inicijativa početno dočekana s oprezom u Berlinu i Moskvi, kao jedan geopolitički klin koji se nastoji zabiti između Njemačke i Rusije, no s vremenom je i Njemačka postala aktivni sudionik na samitima. Inicijativa triju mora uživa aktivnu potporu Sjedinjenih Američkih Država, pa je tako američki državni tajnik najavio pomoć od milijardu dolara za infrastrukturne projekte.

Iako je povezivanje zemalja između Jadrana, Baltika i Crnog mora kompatibilno s američkom sigurnosnom arhitekturom u Europi, pa će Inicijativa uživati potporu neovisno tko sutra sjedio i Bijeloj kući, od samih početaka naglašavali smo kako je bitno da se čitav projekt afirmira proaktivno, a ne "anti" nečega. Povezivanje zemalja srednjoistočne Europe nedvojbeno može pridonijeti njihovoj sigurnosti, no onaj glavni stimulans treba biti afirmativan, a ne negativistički. I između zemalja između triju mora postoje povijesni i aktualni prijepori, ali i različit odnos prema velikim silama (ne misle isto o Rusiji Poljska i Mađarska), pa je jasno da će o usklađivanju interesa i mudroj politici ovisiti budućnost čitavoga projekta. 

Alternativa je Balkan

U najavi virtualnoga samita u Estoniji nije bilo najavljeno gostovanje niti jednoga govornika iz Hrvatske. Većinom se radilo o predsjednicima država, a Milanović kako je rekao, ne bi dao niti lipe za ovu Inicijativu. Ipak, u samit su se na kraju uključili predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman. Oni su naglasili predanost Hrvatske strateškim ciljevima Inicijative.

Riječ je o dobrome potezu, no ukupna hrvatska vanjska politika trebala bi mnogo aktivnije podupirati ovaj strateški projekt povezivanja srednjoistočne Europe. Hrvatskoj je potrebna mnogo agilnija geopolitička platforma za Srednju Europu i mnogo snažnije kulturološko, geopolitičko i tehnološko povezivanje s ovim prostorom. Alternative, zapravo, nema. Jedina je alternativa Balkan. 

Dok jača realizam…

Države između Jadranskoga, Baltičkoga i Crnoga mora povezuje zajednička, ne uvijek idilična i bajkovita povijest, ali i određene kulturološke sličnosti koje možemo uočiti putujući zemljama bivše Austro-Ugarske Monarhije. Imaju li države između triju mora i zajedničku budućnost vidjet ćemo u godinama koje dolaze. Međunarodna scena se nepovratno mijenja. Pucaju mnoga dojučerašnja savezništva, ruše se mnogi dosadašnji sigurnosni koncepti, a između velikih sila, prije svega SAD-a i Kine odnosno Rusije, traje otvoreni hladni rat. Manje države u takvim okolnostima najbolje mogu zaštiti svoje interese jačanjem međusobne političke, ekonomske i sigurnosne suradnje. 

Ideja Međumorja trebala je između dva svjetska rata zaštiti prostor srednjoistočne Europe od nadiranja Moskve i Berlina. Koncept Međumorja nije zaživio, a sve države koje su trebale biti dijelom toga geostrateškog projekta bile su okupirane ili od strane SSSR-a ili od strane Trećeg Reicha. Povijest bi nam trebala dati neke pouke i iskustva. U vremenu dok se realizam u međunarodnim odnosima vraća na velika vrata (a ruski državnik Vladimir Putin govori o jačanju Rusije i Njemačke i opadanju moći SAD-a) projekt Inicijative triju mora postaje najbolji saveznik svih zemalja na ovome prostoru.