(GEO)POLITIČKI OBJEKTIV

Inicijativa triju mora dobra je prilika da se neke stvari pokrenu s mrtve točke

Šesti sastanak na vrhu Inicijative triju mora, koji je prošloga tjedna održan u Sofiji, prvi je na kojemu se može reći da se vide sasvim konkretni rezultati po Hrvatsku. Hrvatska je, naime, ove godine otvorila LNG terminal na Krku kao jedan od strateških projekata inicijative koja spaja Jadransko, Baltičko i Crno more. Izgradnja LNG terminala može se upisati pod pozitivnu ostavštinu sadašnje Vlade, no ovaj će projekt i dugoročno donositi geopolitičke i geostrateške benefite. 

11.07.2021. u 22:17
Ispiši članak

Izgradnja LNG terminala uklapa se u ciljeve EU-a o diversifikaciji energetskih pravaca opskrbe (cilj je smanjenje ovisnosti o ruskom plinu), a u skladu je i s američkim energetskim politikama. Osim toga, donosi i jasne ekonomske koristi.  LNG terminal samo je jedan od devedesetak strateških projekata Inicijative triju mora od kojih je Hrvatska uključena u njih jedanaest vrijednih  gotovo dvije milijarde eura. 

Graditi projekt na afirmativan način

Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u suradnji s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom utemeljila je Inicijativu triju mora u ljeto 2016. godine, a prvi sastanak je bio u Dubrovniku. Sadašnji predsjednik Zoran Milanović smatra da inicijativa iritira Moskvu i Berlin (iako je i Njemačka s vremenom prihvatila inicijativu), tako da odbija odlaziti na sastanke. Nakon početne nezainteresiranosti Andrej Plenković preuzeo je aktivniju ulogu u afirmaciji Hrvatske u ovome projektu.

Tri mora je primarno strateški projekt koji donosi jačanje infrastrukturne, energetske i trgovinske suradnje na prostoru između tri mora. No jasno je kako ima i geopolitičke i sigurnosne implikacije. U geopolitičkom smislu dio analitičara u povezivanju dvanaest zemalja između tri mora vidi recidiv ideje Međumorja koja je trebala poslužiti kao brana protiv prodiranja njemačkog i ruskog utjecaja između dva svjetska rata. Do realizacije Međumorja nije došlo, a sve su države koje su trebale biti uključene u tu asocijaciju bile okupirane bilo od strane Trećeg Reicha ili Sovjetskog Saveza. 

I današnja inicijativa Triju mora nedvojbeno ima i potencijalne sigurnosne aspekte suradnje, no ipak se ne bi trebala graditi na "anti" stavu, nego afirmativno na međusobnoj suradnji. To će podrazumijevati i određeni otklon od neohladnoratovskih nadmetanja Washingtona i Moskve odnosno Pekinga iako je s druge strane jasno da su ove države dio euroatlantskih integracija što određuje njihova partnerstva i orijentacije. 

Jačanje srednjoeuropske pozicije Hrvatske

Između svih 12 država inicijative ne postoje idealni odnosi. Povijesni prijepori i druga neriješena pitanja opterećuju odnose pojedinih država, no mudrom državničkom politikom potrebno je uskladiti različite interese i postići konsenzus oko bitnih strateških ciljeva. Inicijativa ima političke, ekonomske i demografske potencijale, a Hrvatska u njezinu okviru ima priliku obnoviti svoju lučku, željezničku, cestovnu, digitalnu  i telekomunikacijsku infrastrukturu što će samo po sebi generirati ekonomski rast. Investicijski fond ove inicijative financira projekte iz sfere energetike, prometa i digitalne infrastrukture.

Naravno, nije potrebno posebno napominjati da afirmiranje u okviru Inicijative triju mora Hrvatska jača svoju srednjoeuropsku poziciju i diferencira se od nestabilnoga balkanskog područja. S dijelom ovih zemalja Hrvatska je stoljećima dijelu zajedničku sudbinu u okviru Austro-Ugarske Monarhije što znači i određene kulturološke sličnosti. 

U Hrvatskoj se govorilo o mnogim projektima, no većina od njih ostali su mrtvo slovo na papiru. LNG terminal na Krku jedan je od prvih konkretnih strateških projekata u RH koji su doživjeli realizaciju. Tim putem Hrvatska treba nastaviti, a Inicijativa triju mora dobra je prilika da se neke stvari pokrenu s mrtve točke. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.