Inflacija snažno puni državni proračun, na jesen će ga interesne skupine još snažnije prazniti

I prodavačima je postalo neugodno stajati iza cijena. Nešto dalje kuglica sladoleda je 18 kuna (2,39 eura), ali taj nije industrijski nego neki specijalni. Na takvom će vas mjestu podsjetiti da je ista količina sladoleda slične vrste u nedalekoj sjevernoj Italiji četiri eura (30,14 kuna) pa ćete brzo zašutjeti. 

Inflacija je u Hrvatskoj u lipnju iznosila 12,1 posto, nakon što je svibanjska bila 10,8 posto. Inflacija je buknula poput požara čim je 30. travnja istekao period u kojem se inflacija uzimala u obzir kao dio kriterija za ulazak u eurozonu. Hrana je u Hrvatskoj u lipnju 2022. godine bila za 16,9 posto skuplja nego u lipnju 2021. godine. U eurozoni kojoj se Hrvatska pridružuje od siječnja 2023. godine cijene hrane u lipnju ove godine u odnosu na prošlogodišnji lipanj rasle su prema procjenama Eurostata 8,9 posto. Hrvatska inflacija u cijenama hrane gotovo je dvostruko veća od prosjeka eurozone čija će Hrvatska biti jedna od najsiromašnijih članica. Nedvojbeno je da nam se o glavu obija turistička sezona u kojoj su svi odlučili biti praktični i maksimizirati svoju zaradu.

Na jednom je lokalnom istarskom radiju jedan poduzetnik u turizmu komentirao situaciju riječima: "Važno je sada u sezoni zaraditi, a onda poslije zatvorimo sve i čekamo iduću". Jesen će, predviđa se, biti teška. Cijene su u sezoni odletjele u nebo iz sada već svima poznatih razloga, ali trenutačno je nemoguće naći i jedan razlog zbog kojeg bi na jesen osjetnije pale. U maloprodaji hrane cijene u kunama već su eurizirane i u psihološkom smislu, a dobar primjer je cijena kilograma mrkve u Konzumu od 7,49 kuna koja preračunata u euro po fiksnom tečaju konverzije iznosi 0,99 eura što potvrđuje predviđanja da će se zaokruživanje cijena u euru dogoditi prije eura jer će se one pod plaštom inflacije prilagoditi novoj valuti i prije nego nam postane službena.

No, kad toplotni val i turistička potrošnja prođu, a dođe nam ta teška jesen doći će i suočavanje s činjenicom da srpanjskih 18 kuna za kuglicu sladoleda u maloprodajnoj trgovini hranom u rujnu vrijedi puno manje nego se vlasnik slastičarnice nadao. Koncept života u kojem ćemo ljeti oderati turiste da bismo ugodnije preživjeli jesen i zimu do iduće sezone u uvjetima galopirajuće inflacije jednostavno nije održiv. Koliko god netko nekoga oderao danas, čim se okrene bit će jednako ili više oderan. Inflacija je igra u kojoj nema pobjednika i u kojoj rast hrvatskog kreditnog rejtinga zahvaljujući smanjenu rizika zbog ulaska u eurozonu donosi samo kratkotrajnu radost. Ta se kratkotrajna radost svodi na više prostora u državnom proračunu za jesenske i zimske pakete pomoći građanima kojima su visoke cijene obezvrijedile primanja. Svi će redom od sindikata javnih i državnih službi,  preko udruga koje zastupaju socijalno ugrožene do gospodarstvenika na koljenima nagrnuti upravo na proračun. 

Posluživši se riječima za uspješno zaplitanje jezika, valjda nastojeći zvučati 'akademski' na hrvatski način novi je ministar financija Marko Primorac to i potvrdio. Rekao je: "Moramo biti svjesni činjenice da su pred nama izazovi u smislu apetita za državnim rashodima".  Neki bi nobelovac iz područja ekonomije istu poruku vjerojatno izrazio riječima: "Građani i tvrtke na jesen će tražiti financijsku pomoć države", no u Hrvatskoj si pametan valjda onoliko koliko si sposoban bespotrebno zakomplicirati. No, novi je ministar u pravu. Jedino državi trenutačno ide dobro. Rejting je bolji, a inflacija puni proračun čije će pražnjenje na jesen za njihove potrebe zahtijevati redom sve interesne skupine. Da prežive kako je ono rekao istarski poduzetnik na radiju do iduće sezone. 

A koliko će tada koštati kuglica sladoleda? Cijena će biti izražena u euru i izvjesno je da nigdje neće biti jeftinija od dva eura (15,07 kuna), a ne treba se iznenaditi bude li i četiri eura (30,14 kuna).  Tada više nećemo ulaziti u eurozonu jer ćemo već biti u njoj. Što će onda stabilizirati hrvatsko polu postojeće gospodarstvo u uvjetima u kojima su vodeći ekonomski umovi u svijetu zabrinuti zbog drastičnog rasta cijena hrane.