INA je služila kao kriminalni bankomat UDBA-e, KOS-a i komunističkih glavešina. Slična se politika nastavlja i nakon osamostaljenja

Filozofija lake zarade

Mentalitet "snađi se druže" nije nestao nakon demokratskih promjena. Izvedena prema jugoslavenskom zakonodavstvu i mahom od strane komunističkih tehnomanagera privatizacija je provedena prema modelu koji je u Hrvatskoj inaugurirao tipični rodijačko-kronistički model ekonomije u kojemu temelj napredovanja nisu kompetencija i izvrsnost, nego veze i vezice koje stvaraju sustav negativne selekcije. 

Filozofija zarade preko noći duboko je impregnirala društveni mentalitet pa tako mnogi kritiziraju političke kriminalce ne zato što duboko osuđuju kriminal i korupciju, nego zato što se oni nisu uspjeli nakrasti. Koliko ste samo puta čuli onu izjavu "A, ti kao ne bi ukrao da si mogao, nisi valjda budala?". Baš ta rečenice odnosno mentalitet koji iz nje proizlazi je opljačkao Hrvatsku. 

Razina korupcije i kriminala koja je prisutna u Hrvatskoj neposredna je posljedica nefunkcioniranja pravosuđa koje u mnogim slučajevima flagrantno krši kaznenoprocesna načela. Pred mnogo je godina donesen Zakon o postupku oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, no malo je kuna ukradenog novca vraćeno u proračun. Takvo postupanje stvara ozračje pravne nekažnjivosti za zaštićene velike političke i parapolitičke ribe. Time se narušava društvena kohezija, a mladima se šalje poruka kako se isplati krasti samo ako ne budeš otkriven. Ne čudi stoga što svako poduzeće imamo svoga kovačevića  i svoga škugora. 

Ugroza nacionalne sigurnosti

U knjizi "Nacionalna sigurnost. Prognoziranje ugroza" stručnjak za sigurnost prof. dr. sc. Mirko Bilandžić upozorava na to da sustavna političke korupcija s kojom je Hrvatska suočena predstavlja najozbiljnije ugrožavanje nacionalne sigurnosti od vremena Domovinskog rata. Nije teško zaključiti kako velik broj ljudi iz Hrvatske iseljava zato što više ne može gledati kriminalne pojave koje nerijetko ostaju nesankcionirane što stvara sustav nepravde i apatije.

Osim toga, stanje pravne nesigurnosti ključni je čimbenik izostanka snažnijih inozemnih investicija. Investitor ne ide tamo gdje zna da neće moći dobiti adekvatnu sudsku zaštitu ili da će za pokretanje biznisa morati davati ispod-stolne provizije lokalnim političkim primitivcima.

INA kao paradigma

Uz pametnu stratešku politika INA je danas mogla predstavljati jednu od kompanije koje bi činile okosnicu razvoja hrvatskog gospodarstva, ali jamčile i određenu energentsku sigurnost. Kriminalne politike od INA-e su napravile benzinsku crpku, tj. ona je pretvorena u distributivnu firmu bez naftnih polja. Upravo se u ovoj kompaniji zrcale kriminalne politike još od vremena komunističke Jugoslavije. Tada je INA služila kao kriminalni bankomat UDBA-e, KOS-a i komunističkih glavešina. Stjepan Đureković ubijen je zato što je namjeravao razotkriti taj kriminal. 

Na žalost, slična se politika nastavlja i nakon hrvatskog osamostaljenja. INA ostaje bankomat različitih partikularnih političkih, parapolitičkih i psuedopoduzetničkih kriminalnih struktura. Zbog INA-e su već padale Vlade, no koliko god da je novca već pokradeno svaka nova upravljačka struktura nastoji maznuti svoj dio kolača.

Posebna su priča nadzorni odbori. Ovi služe kao uhljebilište partijskih trčkarala, a groteska ide do te razine da je pred koji dan predsjednik Nadzornog odbora INA-e od Uprave zatražio detaljan izvještaj od tome kako kompanija iznutra funkcionira jer da nitko ne zna kako upravljački procesi funkcioniraju. Dakle, ekipa koja se masno plaća za nadziranje kompanije priznaje da nema pojma o tome što se u njoj događa. Samo u Hrvatskoj!

Europska javna tužiteljica Laura Codruța Kövesi u Rumunjskoj je kao glavna državna tužiteljica stotine korumpiranih sudaca i političara strpala u zatvor. Do tada pravosuđe nije funkcioniralo. Kad se Remetinec jednom napuni mnogim uglednicima s kravatama tek onda ćemo moći reći da je i u Hrvatskoj pravosuđe počelo funkcionirati.