LIBERALNA KAPITALISTICA
Imaju li neki ljudi jednostavno 'dozvolu za krađu'?
Krađa je u Hrvatskoj opasna riječ. Nerijetko ispadne opasnija kao riječ nego kao djelo. Društvo, dojam mnogih je takav, brže, lakše i radije rehabilitira one koji su prozvani, optuženi ili osuđeni za krađu nego one koji su lopove prokazali, istraživali i optuživali.
Riječi "lopov" i "ukrasti", "pronevjeriti", "pogodovati" tako je nerijetko opasnije koristiti kao riječi nego ih provoditi kao djela. Pametno je, imajući na umu da hrvatsko pravosuđe dugo sudi i nakon zaborava često oslobađa pa time i poništava brojna prokazivanja lopovluka i krađa, aktualne krađe i lopovluke odšutjeti. Živimo u vremenu u kojem konačnu odluku donosi publika. Možda više nego ikad. Krađe i lopovluci poštenim su i pametnim, nadasve sposobnim ljudima podmetnuti. Matija Posavec, bivši međimurski župan osumnjičen i nakratko uhićen zbog zloupotrebe položaja i ovlasti (primanje mita, trgovina utjecajem), nakon podnošenja ostavke na izborima od publike (birača) traži da ga ponovnim biranjem za župana rehabilitiraju, a sudski postupak i optužnica su od politike odvojena priča.
Popularno prozvana kninskom kraljicom, dugogodišnja gradonačelnica Knina i kasnije državna dužnosnica Josipa Rimac negdje u tišini radi u podružnici privatne građevinske tvrtke, gdje su očito procijenili da njezino znanje i umreženost imaju vrijednost dok će njezini procesi u aferi "Vjetroelektrane" gdje je osumnjičena za niz malverzacija koje su omogućile određenim poduzetnicima zgrtanje značajne količine novca. Je li ona kriva, u konačnici će odlučiti neki sudac u nekoj sudnici, kao i u najnovijem slučaju moguće krađe europskih milijuna u kojoj je prvoosumnjičena bivša ministrica i članica predsjedništva HDZ-a Gabrijela Žalac.
Napajamo se već danima silnim detaljima priče u kojoj je Ured europskog tužitelja, novo europsko tijelo koje utvrđuje tko je mogući lopov, istjeralo na površinu slučaj u kojem je Gabrijela Žalac kao ministrica uz pomoć Tomislava Petrica, ravnatelja famoznog SAFU-a, Središnje državne agencije za ugovaranje i financiranje projekata iz EU fondova, usmjerila europske milijune prijateljskoj kompaniji putem namještenog natječaja i pritom drastično preplatila naručeni softver. Jesu li Žalac i Petric krivi opet će odlučivati neki sudac u nekoj sudnici, a možemo očekivati da neki vještaci negdje već slažu mišljenja kojima će objasniti da ništa nije preplaćeno.
Iako su potencijalni grijesi Gabrijele Žalac odjeknuli snažnije zbog njezinih istaknutih pozicija i još mogućih slučajeva koji se iza brda valjaju, nesretni slučaj Petrica, šefa SAFU-a, možda je i važniji. Savršen je zapravo da se na njega zalijepi nepristojna narodna izreka "Tko o čemu k**** o poštenju". SAFU je naime posljednjih godina izgradio image bešćutnog domaćeg policajca koji brani poštene europske interese. Birokrati u toj agenciji poznati su kao ljudi sposobni poslati više desetaka e- mailova korisnicima EU fondova kako bi utvrdili opravdanost i ispravnost svakog pojedinačnog potpisa na bilo kojem od stotina formulara, ugovora, natječaja i rješenja za korištenje europskog novca. Birokrate iz SAFU-a nerijetko se smatra žderačima živaca, uzročnicima tjeskobe, uništavateljima vikenda, cjepidlakama koji svaku tvrtku i čovjeka koji koristi EU novac preventivno smatraju kriminalcima.
To im je posao. Da utvrde kako je europski novac potrošen sukladno europskim pravilima. Osim, čini se, u slučajevima u kojima šef agencije odluči drugačije? Nažalost, prije će eventualni Petricovi grijesi biti rehabilitirani, a on namještene u neku drugu manje vidnu ustanovu da dalje radi maestralno dobar posao, nego što će stotine poštenih korisnika EU fondova dobiti priliku da rade i dišu bez da birokratima SAFU-a moraju dokazivati da je u redu tijekom trajanja EU projekta tri puta dnevno otići na toalet samo da bi SAFU mogao izvjesiti o svojoj bespoštednoj borbi za osiguranje poštenja. To što usput propusti vidjeti da su se neki milijuni odlili u džepove prijatelja i poznanika, to će biti rastumačeno opet starom narodnom "tko radi taj i griješi".
Zbog svega toga mase neće prosvjedovati. Puk u malverzacijama, krađama, pogodovanjima i namještanjima poslova prijateljima i poznanicima, u trgovini utjecajem i uzimanju mita neće vidjeti da im je time uskraćena sloboda. Puk neće vidjeti da im je dozvolom za krađu nekima, privilegijem za otimanje datom povlaštenima oduzeta temeljna sloboda – sloboda da poštenim radom za sebe i svoje obitelji osiguraju dobar život. Budući da će Hrvatska što radi obnove nakon potresa što radi revitalizacije gospodarstva poginulog u pandemiji dobiti iz EU proračuna nekoliko desetaka milijardi kuna možemo očekivati puno slučajeva u kojima će korisnici tih sredstava kanalizirati novac sebi i svojima.
Samo što će nekima to biti prešutno dozvoljeno i radit će se o milijunima kuna, a neki će za sitne nehotične propuste od par tisuća kuna biti kažnjavani. Prve će i društvo rehabilitirati prije nego potonje. Tko puno ukrade nešto će i po okolini jamačno posuti, pa je dobro ljude s privilegijom i dozvolom za krađu držati blizu, a ako ih k tome i publika voli dobro je nastaviti poslovati s njima. Ako je Gabrijela Žalac prema riječima Andreja Plenkovića zaista bila najveći stručnjak za povlačenje novca EU, neka nova poboljšana verzija Žalac 2.0, vjerojatno bi bila najveći stručnjak s talentom da ne bude 'uhvaćen'. Na tome počiva velik dio hrvatske ekonomije.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.