Iako će gospodarstvo snažno rasti, Hrvatska će ostati siromašna i u 2022. godini

Do početka turističke predsezone u travnju još ćemo se grijati uz postojeću cijenu plina i struje, no na jesen oni će već biti skuplji. Na hranu ionako trošimo petinu dohotka, a trošit ćemo i više. Porast će i troškovi za režije. Kao i do sada gledati ćemo očiju širom otvorenih u turističku sezonu koja pak pati od nemogućnosti predviđanja.

Pritisak na rast cijena će biti ogroman, ali zbog totalne pomutnje u opskrbnim kanalima osiguravanje kvalitetne ponude također bi moglo poskupjeti. Turistička sezona mogla bi platiti danak i niskoj procijepljenosti, ali i tome što su zaustavljene investicije u turizam. No, mogla bi biti i izdašna budu li turističke kompanije našle način da motiviraju prvenstveno njemačke goste da veći dio svoje sve više rastuće štednje potroše na hrvatskoj obali. Hrvate će od još većeg siromaštva i u ovoj godini ipak sačuvati samo činjenica da 91 posto stanovništva živi u kućama ili stanovima koji su u njihovu vlasništvu, iako se ta činjenica u ekonomskim razmatranjima češće navodi kao problem nego kao blagodat.

No, to su sve uvijek iste mane siromašne i zaostale ekonomije čija se vlast diči projekcijom da bi Hrvatska u godini u koju smo ušli mogla biti jedno od tri najbrže rastuća gospodarstva u Europskoj uniji, samo što uvijek zaborave spomenuti da ni takav rast u aktualnim uvjetima neće biti dovoljan da nas odlijepi s europskog začelja.

Osim inflacije i nestašice sve važnija tema bit će pitanje iseljavanja u koje će svatko trpati svoje projekcije i tumačiti istraživanja o tome zašto se ljudi iseljavaju iz Hrvatske na razne načine.  U moru predviđanja nazire se i nekoliko njih koji su za Hrvatsku zapravo tužni više nego išta.

Riječ je naravno o obrazovanju kao jednoj najvećih žrtava pandemije korona virusa. Govoreći o tome što će biti potrebno znati za budućnost Bill Gates je naveo osnovna znanja u prirodnim znanostima, matematici i ekonomiji. Objasnio je kako je riječ o sposobnosti razmišljanja na način na koji to rade stručnjaci u navedenim područijima. Matematička pismenost koja se mjeri na PISA testovima za populaciju hrvatskih učenika ne daje u tom kontekstu ni malo obećavajuće prognoze.

Trećina hrvatskih učenika na posljednjem PISA testiranju nije uspjela postići niti osnovnu razinu matematičke pismenosti. U pandemijskim godinama prvo online nastave, a potom formalno 'normalne škole' ispresijecane samoizolacijama obrazovni gubici novih generacija bit će golemi. Ono što bi moglo uslijediti je poništavanje važnosti obrazovanja u društvu općenito, što će mlade ljude željne prvenstveno većeg broja prilika i raznovrsnijih mogućnosti nagnati da svoju budućnost traže izvan Hrvatske.

U očekivanju novih vijesti o tijeku pandemije nakon novogodišnjih praznika već se prvo iz Dalmacije mogu čuti poruke da bi škola mogla biti organizirana na daljinu kako bi se zaustavilo širenje omikrona. Škola. Jer škola je valjda jedino što nije potrebno da funkcionira koliko toliko normalno za dobrobit ekonomije. Kafići, restorani i trgovački centri, noćni klubovi i slično puno su važniji jer od školovanja u Hrvatskoj ionako samo mali broj ljudi kvalitetno živi. Koliko je takav stav pogrešan teško mogu razumjeti ljudi u siromašnoj ekonomiji poput Hrvatske zato ona i ostaje siromašna i u godini u koju smo upravo uplovili.  I u godinama koje slijede.