IZ POSEBNOG KUTA

U Hrvatskoj desne vlade uspješno rješavaju pitanja kojima se u svijetu obično bavi ljevica

Stranke koje se smatraju strankama desnog centra najčešće se vezuju uz demokršćanske stranke. U Europi, ali i šire . Traže kompromis između konzervativne i liberalne ideologije, izrazito rijetko mire konzervativizam i socijalizam. To jednostavno ne ide.

23.12.2019. u 14:00
Ispiši članak

Njemački pokušaji završavali su burno i neuspješno. Tamošnji liberali, FDP, bili su jamstvo da se komunizam ne pojavi na vlasti. Često sam to slušala na njihovim skupovima. Žestoki kritićari crveno-crne koalicije. Kod nas se desni dio biračkog tijela i stranke desnog spektra jako plaše takve mogućnosti. Opravdan je strah i otpor.

Mnogi traže dokaze da je takva mogućnost već u pripremi. Pojava neobiljnih populista bez sadržaja koristi se kao argument. To bi uništilo jedino HDZ. Druga stranka i opcija bi višestruko profitirali, a ne samo preživjeli. Dobili bi nacionalnu notu koja im je percepcijski i sadržajno deficitarna, a HDZ bi se raspao do neprepoznatljivosti.

Jedno takvo iskustvo SDP već ima. Već im je to jednom uspjelo s prvom hrvatskom strankom kojoj su na čelu bili poznati politički zatvorenici - Vlado Gotovac i Dražen Budiša . Prvo su ih podijelili na "prave liberale", koji su naravno bili skloni ljevici i nas, takozvane "narodnjake" kojima se nije sviđao brak s bivšim komunistima. Naravno , to je pojednostavljeno tumačenje jer ni oni nisu bili svi isti. Bilo je i socijaldemokrata nacionalno osviještenih, ali su oni bili manjina. Poučno je to iskustvo i ne treba ga zaboraviti. Tadašnji HDZ bio je zreo za odlazak u opoziciju, razjeden unutarstranačkim obračunima nakon smrti osnivača Franje Tuđmana.

Danas je demokršćanska opcija jaka. Europska pučka stranka (EPP) okuplja najveće stranke poput njemačkog CDU-a, francuske Zajednice narodnog pokreta (UMP), španjolske Narodne stranke (PP), poljske Građanske platforme (PO ) ... i HDZ-a u Hrvatskoj. Obilježili su 20 godina kao najutjecajnija stranka, prema moći u u EU institucijama. Nema potrebe prebrojavati sve ključne dužnosnike koji će idućih pola godine boraviti u Zagrebu. Viđat ćemo ih. Nije uvijek lako braniti opciju u kojoj su i  Berlusconi, Tajani, Vučić.. .pa svi radije spomenemo Angelu Merkel. Njihov kongres u Zagrebu bio je važan događaj za Hrvatsku, naročito uoči predsjedanja  Europskom unijom.

Hrvatski građani, međutim, nisu fascinirani. Iako, nikad bolje ne izgledamo u svijetu. Vanjski uspjesi u našoj zemlji ne donose glasove. Ali, ako loše stojimo, glasove gubimo. Takvi smo. Predsjedavanje nikog neće impresionirati, ali da je Slovenija sada domaćin u doba donošenja proračuna, već bismo našu vanjsku politiku proglasili neuspješnom .

Vlast desnog centra, za razliku od socijaldemokracije, ima senzibilitet za rješavanje pitanja koja su se uvijek pripisivala ljevici i njihovim programima. Populacijske mjere. Nikad dovoljno ozbiljno shvaćen problem. Porodiljne naknade od 2010. godine do 2019. s 2600 kuna porasle su na 5600 kuna.  Sad je to već ozbiljnije. Obnovljeno je i sagrađeno više od 340 vrtica  i dječjih igrališta. Plaće rastu, istina ne bez prosvjeda. Neki su ih, poput policije, izborili mirno. A imali smo Agrokor, Uljanik, 3. maj... Još je tu problem Đure Đakovića. No oni imaju mjesto na tržištu. Ne živimo idealno, nezadovoljni smo reformama, nisu nam vidljive. Uvijek može bolje. Čuvamo granicu Europe kako smo je uvijek čuvali. Hvali nas Merkel, za bešćutnost napadaju istodobno drugi...

Izgleda da smo se ipak oduprli valu populizma i konzervativizma. Politički smo stabilni, možemo se baviti sobom. Imamo jedan od najvećih porasta BDP-a u EU, smanjujemo nezaposlenost. Ali  odlaze mlade obitelji. Bilježimo već i neke povratke. Jesmo li baš tako uspješni?

Gospodarski rast temelji se na financiranju iz fondova EU. Do 2016. godine postupak ugovaranja projekata bio je oko 20 posto, a sada je 80 posto. Još smo uvijek na začelju. Nismo brzi. Ne ide nam brže. A je li desna vlada uspjela dokazati da je doista desna, demokršćanska, nacionalna?

Treba spomenuti povratak Hrvatske vojske u Vukovar, Sinj, Ploče, Pulu... decentralizaciju, punjenje lokalnih proračuna pa i populacijske mjere. Blagdani su promijenjeni. Ne bez buke i spornih pitanja. Novi Zakon o pravima hrvatskih branitelja... Bolest se ne javlja odmah iza rata. Ponekad prođu desetljeća. Je li ispravljena nepravda? Svaki takav potez izazvao je burne rasprave. Demokracija je takva. I dobro da je. Zna li se sada, prije predsjedavanja, kakvi smo, kamo pripadamo, kojem svjetonazoru, gdje su nam prioriteti? O reformama govorimo, a vidimo li ih uopće? Je li demokršćanska opcija socijalno osjetljivija od socijaldemokratske? Valjda sada znamo.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.