Hrvatska pred geopolitičkim izborom: Tri mora ili treća Jugoslavija?

Njemačka na prostor Balkana tradicionalno gleda kao na područje svojega geopolitičkog i geoekonomskog utjecaja, a Francuska pod Emmanuelom Macronom, posebno nakon Brexita, želi osnažiti svoju ulogu kao jedna od predvodnica europskih integracija. U situaciji jačanja utjecaja velikih sila na Balkanu – Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine, njemačko-francuska inicijativa za Zapadni Balkan predstavlja pokušaj jačanja vlastite uloge na tome području. Berlin i Pariz žele poslati poruku velikim silama kako je Zapadni Balkan njihovo područje interesa i kako je "njemačko - francuska lokomotiva“ sposobna rješavati unutareuropske konflikte u neuralgičnim područjima. No činjenica da Bruxelles ne može, primjerice, natjerati Kosovo da ukine takse prema Srbiji opasno dovodi u pitanje diplomatske sposobnosti Berlina i Pariza.

Hrvatska kao "lokomotiva" u približavanju "regije" Europskoj uniji

Kad je u pitanju geopolitička rekonfiguracija tzv. zapadnobalkanskog prostora, onda se nameće pitanje uloge Hrvatske u tim procesima. Naime, prema najavama, hrvatsko predsjedanje Europskom unijom fokus će imati upravo na uključivanje država tzv. Zapadnog Balkana u Europsku uniju. Njemačka je Hrvatskoj namjerila ulogu "lokomotive" u približavanju "regije" Uniji i u procesima političko-sigurnosne stabilizacije zapadnobalkanskog prostora. No iako određeni vanjskopolitički analitičari u Hrvatskoj bezrezervno pozdravljaju ulogu Hrvatske kao "mlađeg brata“ Njemačke u političko-diplomatskim aktivnostima u "regiji", postavlja se pitanje je li to u hrvatskom interesu?

Nema nikakve sumnje da je hrvatski interes stabilno političko-sigurnosno okruženje. No po čemu je u interesu Hrvatske da Srbija, ovakva kakva jest, uđe u EU? Treba li Hrvatska dopustiti da u EU uđe država koja negira vlastitu zločinačku ulogu u agresiji na našu državu i koja nije isplatila ratnu odštetu? Je li normalno da Hrvatska služi kao "lokomotiva" za ulazak u EU države na čijim se najgledanijim televizijama svakodnevno, bez prestanka, vodi protueuropska kampanja, a hrvatski narod demonizira kao narod kojemu je zločin esencija postojanja? Na huškanje srbijanskih  medija nedavno je upozorio "Frankfurter Allgemeine Zeitung", koji je zaključio da ovakvoj Srbiji nije mjesto u EU.

Ako Srbija ostane izvan EU-a, Hrvatska bi mogla uživati geopolitičke benefite

Uz navedeno, postavimo još jedno "svetogrdno" pitanje: ne bi li, ako razmišljamo u okvirima geopolitike i geostrategije, Hrvatskoj bilo u interesu da Srbija ostane izvan EU-a? Naime, ako Srbija uđe u EU, ona bi, s obzirom na činjenicu da ima diplomaciju koja je daleko prodornija od hrvatske diplomacije, mogla steći poziciju koja će biti snažnija od pozicije Hrvatske. U slučaju pak da Srbija ostane izvan EU-a, tj. u ruskoj sferi utjecaja, jasno je da bi u takvoj poziciji Hrvatska mogla uživati geopolitičke benefite (posebno u odnosu prema Washingtonu) kao država koja predstavlja granicu prema prostoru ruskoga geopolitičkog utjecaja. Je li, dakle, ulazak Srbije u EU zaista hrvatski interes ili je to interes Berlina kojemu se podređuju hrvatski interesi?

Nije li hrvatski interes fokus na Inicijativu tri mora?

Uloga "stabilizatora regije“ koja je Hrvatskoj namijenjena predstavlja veliku kočnicu u pozicioniranju Hrvatske kao srednjoeuropske države. U isto vrijeme dok se troše vrijeme i resursi na politiku prema tzv. Zapadnom Balkanu (gdje Hrvatska, naravno, ima svoje geopolitičke interese, ali prvenstveno u Bosni i Hercegovini) , ne čini se mnogo na osnaživanju veza s državama Višegradske skupine i šire na jačanju hrvatske pozicije u okviru Inicijative tri mora. Je li hrvatski interes taj da "stabilizira" odavno raspamećenu i patološkim mitovima oboljelu beogradsku "čaršiju" ili joj je u interesu integracija s politički, kulturološki, ekonomski i tehnološki razvijenijim prostorom od Jadrana od Baltika? Treba li se Hrvatska baviti državom koja negira genocid u Srebrenici i Vukovaru (dok u isto vrijeme Hrvatskoj želi trajno lupiti jasenovački žig) ili nam je radije u interesu realizacija projekata unutar Inicijative tri mora vrijednih više od 40 milijardi dolara?

Hrvatska je i dalje u žrvnju Jugosfere

Pitanje koje se nameće 2019. godine u identitetskom, geopolitičkom i kulturološkom smislu vrlo je jasno: Tri mora ili treća Jugoslavija? Ne prijeti nam kratkoročno, dakako, mogućnost istoga državnopravnog okvira s državama bivše Jugoslavije. Jugoslavija kao preslika komunističke Jugoslavije, s milicijom i pendrecima, trenutno, naravno, nije realna opcija. No politički, društveni i kulturni sadržaj danas u Hrvatskoj velikim je dijelom kontaminiran duhom balkanštine i jugoslavenstva. U Hrvatskoj sve više imamo manjak hrvatskog sadržaja, a višak sadržaja vezanog uz tzv. regiju, što je samo eufemizam za bivšu Jugoslaviju. O tome je autor ovih redaka 2015. godine objavio knjigu "Hrvatska u žrvnju Jugosfere".

Hrvatska je, na žalost, i četiri godine nakon izlaska knjige i dalje u žrvnju Jugosfere. Ona je formalno samostalna i neovisna država, članica EU-a, no geopolitički ona funkcionira kao prirepak tzv. Jugosfere, s namijenjenom ulogom "stabilizatora" zapadnobalkanskog prostora za račun Njemačke i njenih geopolitičkih i geoekonomskih interesa. Takvo stanje odgovara i hrvatskim političarima svih boja i predznaka koji mnogo bolje mogu funkcionirati u balkanskome blatu korupcije i klijentelizma, nego što bi to bilo moguće kada bi Hrvatska bila uljuđena srednjoeuropska država.

Hrvatska je, ponovimo za kraj, pred geopolitičkim izborom koji će trajno odrediti njezinu budućnost. Tri mora ili treća Jugoslavija. Tertium non datur…