Hrvati dvostruko više vjeruju europskim institucijama nego domaćima, to je loš temelj za gospodarski rast

Prema posljednjim podacima Eurobarometra građani Hrvatske više se od prosjeka EU boje inflacije, a Hrvatska je istovremeno na dnu europske liste prema povjerenju građana u institucije.

Uvođenje eura pak podržava 52 posto ispitanih u Eurobarometru, a povjerenje hrvatskih građana veće je u europske institucije nego u hrvatske. Zanimljivo je naglasiti kako 54 posto ispitanika u Hrvatskoj gaji povjerenje prema Europskom parlamentu, a svega 22 posto prema Hrvatskom saboru. Europskoj komisiji povjerenje poklanja 54 posto građana, a Vladi Republike Hrvatske 21 posto.

Lanjski su podaci posljednjeg popisa stanovništva doveli do zaključka kako se u posljednjih deset godina iz Hrvatske iselilo 370 tisuća ljudi. Osim ljudi emigriralo je ili se možda u nas nikada nije niti nastanilo – povjerenje u institucije. Kad su naše u pitanju 66 posto ispitanika vjeruje zdravstvenom osoblju, a 62 posto vojsci i policiji. Demokratsko odlučivanje o svakodnevnom životu izgleda da bismo radije prepustili europskim institucijama u koje se izgleda više pouzdajemo da će nam dati podlogu za gospodarski rast nego što to očekujemo od domaćih institucija iako je povećanje povjerenja u njih jedan od važnih uvjeta za osiguranje gospodarskog rasta. 

Znanstvenici Kosta Bovan sa zagrebačkog fakulteta političkih znanosti i Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu u istraživanju su pod nazivom "Stabilnost i/ili promjene" proučavali povjerenje u Hrvatske institucije od 1999. do 2020. godine. U tom su istraživanju kako je prenijela Slobodna Dalmacija zaključili da je u Hrvatskoj u posljednja dva desetljeća došlo do porasta autoritarnosti među hrvatskim građanima, odnosno sklonosti prema ideji bespogovorne poslušnosti autoritetu koji se tradicionalno gaji u čvrstim hijerarhijskim strukturama policije, vojske i Crkve. Uz to, sve veći broj građana želi snažnog vođu koji bi, istaknuli su znanstvenici čvrstom rukom doveo stvari u red.

Možemo se naravno čupati iz loših statistika igrajući na kartu informiranosti građana pa neugodnu priču prekriti utjehom da su domaćim građanima domaće institucije bliže, o njima više znaju pa im manje vjeruju dok su im europske institucije daleke, o njima manje znaju pa je i veće povjerenje možda tek izmišljeno. Prihvatimo li takvo tumačenje odmah se moramo zapitati a zašto onda građani u drugim europskim zemljama imaju veće povjerenje u njihove nacionalne institucije nego građani Hrvatske u svoje? 

U svim anketama i istraživanjima za budućnost gospodarskog rasta možda su i najtužniji podaci o povjerenju u hrvatske sudove koje je u posljednjih 20 godina palo, a Hrvatska je 2019. godine bila posljednja na listi EU zemalja po povjerenju u neovisnost pravosuđa. Ono je budući da bi trebalo osiguravati vladavinu prava u zemlji ključna karika među institucijama na kojoj se gradi dugoročno održiv gospodarski rast. S takvim povjerenjem u pravosuđe koje prema Eurobarometru iznosi niskih 24 posto zaista se ne treba čuditi kada se ljudi pobune na sasvim normalnu najavu da će institucije poput Državnog odvjetništva, Carine ili Porezne uprave dobiti uvid u sve bankovne račune građana. Ljudi jednostavno vjeruju da će poduzetnik koji u turističkoj sezoni proda suvenire na crno biti kažnjen dok će se pranje novca na veliko nesmetano odvijati. Problem je u tome što se gospodarski rast ne može temeljiti na nepovjerenju u institucije i na sivoj ekonomiji.