Hoće li SAD uspjeti u novoj politici dvostrukog obuzdavanja velikih sila?

Istaknuto je stajalište o tome da je američko globalno vodstvo ključno za prevladavanje globalnih prijetnji kao što su klimatske promjene i porast moći autoritarnih režima. Rusija je istaknuta kao trenutačna prijetnja međunarodnom poretku jer krši temeljne međunarodne propise. S druge strane, Kina je navedena kao jedini protivnik koji je sposoban promijeniti međunarodni svjetski poredak jer za to ima ekonomska, diplomatska, vojna i tehnološka sredstva.

U međuvremenu kineski predsjednik Xi Jinping, koji promiče asertivniju viziju Kine od svojih prethodnika, osigurao je novi mandat na čelu Kine. Iako se pod njegovim vodstvom i dalje gradi slika Kine kao države koja vodi nekonfrontacijski pristup međunarodnim odnosima (podsjetimo na nedavno mirenje Irana i Saudijske Arabije i na mirovni plan za Ukrajinu), novi kineski ministar vanjskih poslova Qin Gang poručio je Washingtonu da će dobiti sukob i konfrontaciju ako će nastaviti s politikom kineskog obuzdavanja.

Rusija želi eliminaciju dominacije SAD-a i neprijateljskih država

Prošloga tjedna predstavljena je i nova ruska strategija nacionalne sigurnosti. Šef ruske diplomacije Sergej Lavrov tako je na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost istaknuo da, kako bi se olakšalo prilagođavanje svjetskog poretka realnostima multipolarnog svijeta, Ruska Federacija namjerava kao prioritet postaviti eliminiranje dominacije SAD-a i drugih neprijateljskih država.

U dokumentu SAD se detektira kao glavni pokretač i dirigent antiruske linije te se dodaje da je politika Zapada usmjerena na svestrano slabljenje Rusije i kao hibridni rat novog tipa. Nova strategija uvodi i tezu o upotrebi oružanih snaga za odbijanje ili sprječavanje oružanog napada na Rusiju i njezine saveznike. "Kao odgovor na neprijateljske akcije Zapada, Rusija će braniti svoje pravo na postojanje svim raspoloživim sredstvima", ističe se u dokumentu.

Kao prioriteti ruske humanitarne politike u inozemstvu navode se suprotstavljanje kampanji rusofobije, zaštita ruskog jezika, ruske kulture, športa, Ruske pravoslavne crkve od diskriminacije i borba za povijesnu istinu. 

Lavrov je na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost naglasio da je za Rusiju od posebnog značenja sveobuhvatno produbljivanje veza i koordinacije s prijateljskim suverenim globalnim centrima moći - Kinom i Indijom. Lavrov se zalaže za transformaciju Euroazije u "jedinstveni svekontinentalni prostor mira, stabilnosti, međusobnog povjerenja, razvoja i prosperiteta". Rusija, dodaje se, "namjerava pridonijeti daljem razvoju Afrike kao originalnog i utjecajnog centra svjetskog razvoja", a nastavit će i gradnju suradnje s Latinskom Amerikom na "pragmatičnoj i obostrano korisnoj osnovi".

Novi hladni rat

I američka i ruska strategija nacionalne sigurnosti drugu stranu prepoznaju kao sigurnosnu prijetnju slično kao u vremenu hladnog rata. I Washington i Moskva žele stvoriti multilateralne okvire sa savezničkim zemljama kroz koje će se slabiti utjecaj strateškog konkurenta. Kao što SAD stvara saveze s Rusiji susjednim zemljama tako Moskva jača suradnju s Americi nesklonim zemljama Latinske Amerike kao što je Venezuela. Novi hladni rat vodi se na (geo)političkoj, diplomatskoj, vojnoj, informacijskoj, tehnološkoj i drugim razinama, a podrazumijeva i nove proxy ratove.

Kao i u vrijeme staroga hladnog rata u trokutu sigurnosne kompeticije nalazi se i Narodna Republika Kina. Ovaj put u suradnji s Rusijom, a ne sa SAD-om. Godinama se govorilo o "strateškom savezu u nastajanju", a rat u Ukrajini definitivno je stvorio nove geopolitičke realnosti i postavio temelje novoga sigurnosnog saveza. Kina za sada ne isporučuje oružje Rusiji, no rusko gospodarstvo teško bi preživjelo bez pojačane ekonomske suradnje s Kinom. Pekingu nije u interesu da Vladimir Putin izgubi rat, ali je s druge strane i Moskvi poručeno da upotreba taktičkog nuklearnog oružje ne dolazi u obzir.  

Sjedinjene Američke Države odlučile su se za politiku dvostrukog obuzdavanja Rusije i Kine istodobno. No čini se da Washington, kad je u pitanju rat u Ukrajini, sve više odgovornosti prebacuje na Njemačku. Njemačka je početno nudila jedino zaštitne kacige, a danas već isporučuje tenk Leopard 2, a stvara se pritisak i za slanje borbenih zrakoplova. Fokus se u Washingtonu u budućnosti želi prebaciti na Tajvan i azijsko-pacifičku regiju. Ova je regija danas geopolitičko središte svijeta i nema nikakve dvojbe da će se u njoj odlučivati pobjednik nove velike igre na globalnoj šahovskoj ploči.