Hoće li odjeća i obuća biti najveće žrtve inflacije u blagdanskoj potrošnji?

Budući da je inflacija u listopadu oborila novi rekord i dosegla 13,2 posto, a ne očekuje se njezino skorašnje ispuhivanje izgleda da će blagdanska sezona pred nama po potrošnji za većinu građana biti realno skromnija. Za jednak iznos novca građani će moći kupiti manje. Korak s inflacijom uspijeva držati samo 13,7 posto građana koji su rekli da će ove blagdanske sezone potrošiti više nego lani. Hrana, piće i pokloni potrošačke su destinacije 41,6, odnosno 40,5 posto građana, a putovanja za samo njih 4,6 posto, dok na Advent trošiti planira samo 2,2 posto građana, a na doček Nove godine svega njih 0,6 posto.

Osim inflacije i rata ovogodišnju blagdansku sezonu drugačijom od drugih čini i to što će u njoj biti manje svjetla zbog štednje energije, ali se i kroz nju prožima Svjetsko nogometno prvenstvo s potrošnjom koju nosi što inače nije slučaj, jer se redovno odigrava ljeti.

Treba naglasiti da blagdanska potrošnja u Hrvatskoj dugi niz godina unatoč čestim crnim scenarijima obara rekorde, a lanjski je 13,5 milijardi kuna potrošenih u prosincu 2021. godine. Ovogodišnji Crni petak koji je globalno podbacio u potrošnji u Hrvatskoj je prema fiskaliziranim računima bio plodonosniji nego lanjski jer je potrošeno 893 milijuna kuna, 22 posto više nego lani, uz prilično skromne popuste koji su se odokativno kretali od 20 do 40 posto. Prosinačka potrošnja pokazat će jesu li građani iskoristili Crni petak za kupnju poklona, no zanimljivo je i na što će novac trošiti, odnosno na što će trošiti manje. 

Istraživanja koja bi dala odgovor na to pitanje za hrvatske potrošače nema jer je tržište premalo da bi ga netko ozbiljno obrađivao, međutim kako potrošačke navike i trendove uglavnom uvozim iz SAD-a moguće je da ćemo preslikati i ovogodišnje. Amerikanci ove sezone planiraju potrošiti 30 milijardi dolara manje nego lani na blagdanski shopping, 58 posto njih smanjuje potrošnju na neprehrambene artikle, a od toga čak 25 posto američkih potrošača planira štedjeti na kupnji odjeće i obuće, sažeo je časopis Forbes.

Tko su nositelji potrošnje u ekonomiji iskustva

Rat, neizvjesnost i skupoća i postpandemijskom vremenu na površinu izbacuju ono što zovemo ekonomijom iskustva. Svakodnevna spoznaja o kratkoći života i sve manjoj predvidljivosti sutrašnjice ljude okreće prema kupnji iskustava, a odvraća ih od puke potrošnje na robu i usluge. Iskovan prije nešto više od 20 godina u Harvard Business Journalu pojam "ekonomije iskustva" podrazumijeva da događaji za pamćenje imaju važniju ulogu u stvaranju slike pojedinca o sebi i svijetu nego stvari koje posjeduju.

U ekonomiji iskustva ljudi više ne kupuju uslugu i robu nego iskustvo koje im omogućava uspomenu i senzaciju. Predvodnici takvog potrošačkog trenda pripadnici su generacije milenijaca danas u dobi od 26 do 40 godina i u narednih će par desetljeća biti nositelji potrošnje. Potrošnji na odjeću i obuću u prilog ne ide ni činjenica da je modna industrija jedan od najvećih zagađivača okoliša kroz stvaranje stakleničkih plinova u proizvodnji, ali i kroz ogromnu količinu otpada koji se stvara odbacivanjem odjeće nakon samo jedne ili dvije sezone.