(GEO)POLITIČKI OBJEKTIV

HDZ je i pobjednik i gubitnik izbora; ozbiljna desnica u Hrvatskoj još je u povojima

Još jedni izbori za Europski parlament sada su iza nas, a u tjednu koji slijedi očekuje nas poplava analiza rezultata što od strane novinara i analitičara, što od strane političkih aktera. Ono što će pritom dobiti slabiju pozornost činjenica je da su i ovi izbori pokazali da Hrvate ne zanimaju europske teme.

27.05.2019. u 22:35
Ispiši članak

Iako je izlaznost bila veća u odnosu na 2014. godinu, ona je i dalje niska i pokazuje da birači očito ne shvaćaju da se u Bruxellesu donosi sve veći broj akata koji izravno utječu na njihove živote. Veća je bila izlaznost u Velikoj Britaniji koja izlazi iz Europske unije, nego u Hrvatskoj. Druga činjenica koja bi trebala biti predmetom velikog interesa, ali nije čak ni kod tzv. istraživačkih novinara, odnosi se na nesređene biračke spiskove, tj. činjenicu da u Hrvatskoj ima više birača nego punoljetnih građana. Ova dva pitanja ozbiljno dovode u pitanje legitimitet, ali i legalitet izbora.

I HDZ-u i SDP-u manja potpora birača

Govoreći o rezultatima samih izbora, treba odmah istaknuti da je HDZ istodobno pobjednik i gubitnik. Pobjednik jer je dobio najveći broj glasova, a gubitnik jer je oporbeni SDP, pod vodstvom čija je ozbiljnost često predmetom izrugivanja, osvojio jednak broj mandata. U odnosu na izbore iz 2014. HDZ je osvojio dva mandata manje (u odnosu na sadašnjih cca 23 posto glasova tada je HDZ-ova koalicija dobila cca 41 posto), a SDP iako je polučio neočekivano dobar rezultat na ovim je izborima također zabilježio pad potpore među biračima osvojivši cca 18 posto glasova u odnosu na 2014. kad je uživao potporu cca 30 posto birača. Pred pet godina na HDZ-ovoj su se listi natjecale Ruža Tomašić i Marijana Petir, a SDP je na izbore išao u koaliciji s HNS-om, HSU-om, SDSS-om i IDS-om što objašnjava razlike u postotcima dobivenih glasova. Generalno gledano, i HDZ i SDP kao dvije najsnažnije stranke dobili su osjetno manju potporu birača.

Dobar rezultat Kolakušića i loš rezultat Mosta

Svakako najveće iznenađenje izbora predstavlja dobar rezultat Mislava Kolakušića i loš rezultat Mosta. Mišljenja sam kako su ova dva rezultata u direktnoj korelaciji. Na ovim izborima protestni glasovi (među kojima i glasovi onih koji žele laka rješenja za teške probleme) nisu otišli na račun Mosta, nego na račun Kolakušića. Dobar rezultat Kolakušića još je jednom pokazao ozbiljnost tzv. agencija za istraživanje raspoloženja biračkog tijela koje ovoga bivšeg djelitelja pravde nisu gotovo ni spominjale kao relevantan izbor u predizbornim anketama. Loš rezultat Mosta pokazuje kako se ne može u nedogled egzistirati isključivo na antiestablishment retorici i kako je preduvjet ozbiljne stranke snažnije političko-ideološko profiliranje. Ili će se Most profilirati kao moderna desno-konzervativna stranka (baza Mosta svakako je desne orijentacije) ili će na sljedećim izborima nestati, tj. biti sveden na nekoliko mandata u neretvanskome kraju.

Start će ostati sinonim za tjednik s golim ženama

Živi zid očekivano je osvojio jedan mandat, a ''progresivni'' kadar iz tzv. Amsterdamske koalicije nakon 26. svibnja vjerojatno će postati najtvrđi zagovornik Brexita jer upravo o izlasku Velike Britanije iz Europske unije ovisi njihovo sudjelovanje u radu Europskog parlamenta. Iako je Dalija Orešković posljednjih mjeseci u medijima iskakala kao iz paštete (pa je pisac ovih redaka očekivao da će uskoro početi voditi i večernji dnevnik na nacionalnoj dalekovidnici), START, kao projekt pseudo-progresivnih mainstream medija, loše je startao. Izgleda da će START u Hrvatskoj ostati tek sinonim za upokojeni jugoslavenski tjednik koji je na naslovnici donosio gole žene.

Desnica kao potencijalno druga politička snaga u državi

Pomicanje HDZ-a prema centru posljednje tri godine otvorilo je prostor za jačanje političke desnice u Hrvatskoj. Iako je od desnih stranaka u Europski parlament ušla jedino platforma Hrvatski suverenisti (treći najbolji rezultat na izborima), stanje na terenu pokazuje da je biračko tijelo uvelike desno orijentirano. Zbrajanjem glasova Hrvatskih suverenista (8, 51 %), Marijane Petir (4,41 %) i medijski u predizbornoj kampanji ponajviše ignoriranih Neovisnih za Hrvatsku (4,36 %) dolazimo do postotka koji je tek nešto slabiji od rezultata SDP-a. Ako i Most pribrojimo desnim opcijama (a nema sumnje da je dobar dio birača Mosta desne orijentacije) desnica u Hrvatskoj potencijalno predstavlja drugu političku snagu koja bi ozbiljno mogla ugroziti monopol HDZ-a. Međutim, rascjepkana između sebe, i privatizirana ponegdje od ljudi vrlo suspektnoga moralnog integriteta, ona teško može, ako ne dođe do korjenitog zaokreta, postati politički faktor koji će pretendirati na vlast. I to unatoč tome što je hrvatsko biračko tijelo desnije orijentirano nego u mnogim europskim državama u kojima desnica predstavlja ozbiljan politički faktor.

Nema nikakve sumnje da će se kao i nakon svakih izbora i nakon ovih lamentirati o ''ujedinjenju desnice'' i zdvajati nad činjenicom da su zajedničkim nastupom desničari mogli osvojiti veći broj mandata. Međutim, pritom se posve previđa činjenica da među različitim grupacijama na desnici postoje u nekim slučajevima nepremostive razlike i da nepostizanje konsenzusa nije nužno posljedica inače široko rasprostranjenoga desnoga pseudomesijanskog poremećaja. A čak da se čitav postojeći desni politički spektar nekim čudom i ujedini, nitko ne jamči da se ne bi ''konstruirala'' neka nova desna opcija koja bi ponovno dovela do mrvljenja glasova. Ozbiljna desnica u Hrvatskoj još je uvijek u povojima i proći će još vremena dok ne nauči što je to ozbiljna politika i tehnologija vladanja.

Rezultati s europskih izbora ne mogu se preslikavati na parlamentarne izbore

Europski izbori predstavljaju svojevrsni test za parlamentarne izbore koji nas očekuju iduće godine, no bilo bi naivno pomisliti da se rezultati s europskih izbora mogu tek tako preslikavati na parlamentarne izbore. Rezultati izbora za Europski parlament predstavljaju tek indikator mogućeg smjera za parlamentarne izbore. Na parlamentarnim izborima cijela država nije jedna izborna jedinica, a mobilizacija kod najsnažnijih stranaka daleko je veća jer ne uključuje ograničeni broj potencijalnih sinekura za bruxelleske odabranike, nego vrlo široku paletu pozicija kojima se može stimulirati partijske mašinerije i veću izlaznost birača. Drugim riječima, sljedeće godine, nakon predsjedničkih izbora, očekuje nas posve nova politička borba na parlamentarnim izborima nakon koje će nekome ponovno zapjevati bijeli, a nekome crni labudovi…

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.