Građani stoje u redu za benzin, hrana će biti sve skuplja, a lideri domaćih biznisa kolektivno kukaju kao da je njima najteže

Zato je cijena sirove nafte u ponedjeljak 24. listopada 2022. pala i trenutačno se njome trguje za manje od 100 dolara po barelu.  Dan kasnije, zahvaljujući izostanku intervencije Vlade, cijene goriva u Hrvatskoj rastu. Raste naime cijena dizelskih goriva u svijetu. Zašto cijena goriva u maloprodaji raste dok cijena sirove nafte na svjetskom tržištu pada već je dugo pitanje za proroke prije nego za naftne stručnjake.

Razumljivog odgovora nema jer živimo u vremenu koje je prekompleksno da bi se išta moglo jednostavno objasniti. Po najavi da Vlada ovaj tjedan neće zamrznuti cijenu goriva građani su zakrčili benzinske crpke. Kupci Eurosuper 95 benzina na prosječnom spremniku za gorivo od 50 litara u ponedjeljak u odnosu na poskupljenje u utorak štede fantastičnih 19 kuna. Eurosuper 95 poskupljuje za 38 lipa po litri. Neka, treba uštedjeti za sok. Tih 19 kuna. Eurodizel će više poskupjeti. Po litri  za 1,14 kuna. Kupac tog goriva u ponedjeljak će u odnosu na cijenu u utorak uštedjeti 57 kuna na prosječnom spremniku za gorivo od 50 litara. Neka, nije loše uštedjeti za pizzu. Međutim, to je to. Kupnja goriva dan prije poskupljenja koja za gotovo sve kupce podrazumijeva čekanje u dugom redu donosi uštedu koja se potroši na jednu pizzu i sok.

Zato je posebno interesantno gledati rijeke ljudi kako se sa svojim automobilima slijevaju prema crpkama, čekaju u redu i pune spremnike silno zadovoljni što su imali dovoljno vremena za čekanje i što su uštedjeli za pizzu i sok. Gužve na benzinskim crpkama svjedoče da u Hrvatskoj ima zaista puno ljudi koji imaju vremena čekati red i kojima je potrebna ušteda koja se kreće između 20 i 60 kuna, vrijednost usporediva s iznosom nadnice na sat za branje maslina ili za sat vremena čišćenja.

Međutim, važno je štedjeti. Rekao je to i Emil Tedeschi na konferenciji Jutarnjeg lista zloguko postavljajući pitanje živimo li u nekoj novoj 1937. godini želeći time otvoriti pitanje jesmo li danas, osim na rubu globalne recesije koja je i tada morila svijet, i na rubu svjetskog rata koji je tada prekinuo gospodarsko potonuće. Pitanje je crno, za odgovor ponovno treba dozvati proroka, a Tedeschi će biti radostan ako kupci goriva ponedjeljkom prije poskupljenja svoju uštedu potroše na neki od njegovih proizvoda. Na istoj konferenciji Nenad Klepač ,predsjednik Uprave Vindije, rekao je kako nekadašnja cijena mlijeka od 3,5 kuna za litru nikad nije bila realna, pa se i on valjda nada da će dio uštede na gorivu građani potrošiti na neke njegove proizvode.

Strah je to u očima i ustima domaćih gospodarstvenika. Uznemireni su i zbog najave uvođenja poreza na ekstra profit. Šefica HUP-a Irena Weber je rekla da će dodatnim oporezivanjem ostati manje novca za investicije, održavanje konkurentnosti i razvoj, a posebno je brine što još nije poznato što će se sve smatrati prekomjernim profitom. Poslovna zajednica se okupila kako bi kukala i jadikovala, nizala crne scenarije i postavljala uplašena pitanja. Kolač će se smanjivati, svi koji se od njega hrane nastojat će zadržati za sebe što veći dio svjesni ipak da će i oni morati stisnuti svoj remen.

Što ipak ne valja u cijeloj ovoj priči? Ne valja to što se gospodarstvenici okupljaju kako bi kukali i jaukali. Posao im je da traže poslove, nalaze rješenja, da podižu optimizam, da stvaraju, a kad nastupi kriza, nevolja i recesija, da ulažu kapital u brođenje kroz krizu i da se okupe da nam kažu nešto dobro i pozitivno, da pokažu put kojim treba ići i da to pokažu svojim primjerom jer ovaj crni scenarij nam je poznat, za njega nam ne trebaju moćni gospodarstvenici, propadati možemo i sami.

Stoga, da, gorivo je poskupjelo, hrana će i dalje poskupljivati, od lidera domaćih biznisa se očekuje da ponude rješenja kojima ćemo prebroditi probleme, a ne da se kolektivno žale zato što im je teško. Službeniku na sudu je teže. Nakon 20 godina rada i dalje radi za plaću koja ne doseže ni hrvatski medijan od oko 6500 kuna i potpuno je razumljivo da želi štrajkati u vremenu neobuzdane inflacije. Dakle, savjeti ljudima u skupim odjelima u kompleksnom i izazovnom vremenu je vrlo jednostavan: Ako nam nemate ništa dobro za poručiti, radije nemojte govoriti ništa i radite na nekom rješenju. A bude li gorivo zaista drastično poskupjelo, jer aktualno poskupljenje nije drastično, doznat ćemo i definiciju prekomjernog profita. U međuvremenu, treba prihvatiti Tedeschijev savjet i štedjeti. Kako na gorivu tako i na brendiranim prehrambenim proizvodima.