Gospodarstvo ili zdravlje nacije? To nije dilema. To je isto

Prije samo dva tjedna procjenjivalo se da će svjetsko gospodarstvo od korona virusa imati štetu nešto veću od bilijun dolara. Šteta se gotovo udvostručila. Raste kako raste broj zaraženih u "ostatku svijeta", kako danas bez puno razmišljanja zovemo sve što nije Kina.  

Hrvatska po pitanju zaraze stoji bolje od većine, po pitanju ekonomije strah i neizvjesnost možda su veći nego igdje u Europi. Već je kraj veljače pokazao visoke stope pada u turizmu, ugostitelji se žale na visoke stope pada prometa, mnogi pokušavaju istaknuti da uslužna industrija, industrija zabave, ugostiteljstvo, kongresi... ne mogu stati radi prevencije. Ne mogu? 

Prema posljednjim podacima Eurostata Hrvatska je skliznula još malo na ljestvici razvijenosti i sada je od dna dijeli samo Bugarska koja je gora. Petina hrvatskog BDP-a stvara se turizmom, biznisom koji nije ugrožen samo korona virusom zato što je širenje zaraze trenutačno nemoguće zaustaviti u susjednoj Italiji, nego mogućom – globalnom recesijom uzrokovanoj korona virusom.

 Treba li stoga većina svega stati kako bismo zaustavili zarazu kineskom virusnom novotarijom koja nam je stigla na krilima globalne povezanosti od koje razvijeni zapad desetljećima crpi gospodarsku korist? Zbog zdravlja nacije, usprkos vrlo neugodnim ekonomskim posljedicama? 

Za Hrvatsku, a tako i za svaku malu, nerazvijenu i o drugima vrlo ovisnu ekonomiju, pitanje izbora između ekonomske koristi i zdravlja nacije zapravo ne postoji. Financijska šteta je – neupitna. 

Dok su sve oči uprte u brojanje što zaraženih, što žrtava korona virusa, dok traju ponekad i žestoki obračuni onih koji tvrde da je riječ o 'malo jačoj gripi' i onih koji zagovaraju da se ipak radi 'o puno opasnijoj bolesti', u jednome su svi suglasni. 

Korona virus nije ugrozio samo zdravlje ljudi i globalnu ekonomiju – ugrozio je zdravstvene sustave razvijenih zemalja. Prvenstveno bolničke. Podatak stručnog tima Svjetske zdravstvene organizacije prema kojem je 20 posto zaraženih korona virusom u Kini trebalo bolničko liječenje tijekom više tjedana, podatak je koji govori da su korona virusom ugrožene – bolnice. Hladna brojka kaže da razvijene zemlje imaju  mogućnost bolnički liječiti između 0,1 i 1,3 posto populacije što ako se ne radi na zaustavljanju širenja virusa u nekim zemljama ne bi bilo dovoljno. Naime, bolnice ne čekaju prazne. 

Praktičnu nevolju te hladne brojke proživljavaju u Italiji, a ovaj ju je tjedan najbolje opisao talijanski anesteziolog Christiano Salaroli. Rekao je za talijanski list Corriere Della Serra: "Kao da smo u ratu. Moramo birati koga ćemo liječiti, a koga nećemo. O liječenju odlučujemo ovisno o godinama i zdravstvenom stanju pacijenata. Ostanite doma. Viđam previše ljudi na ulicama."

Na tome pada svaka mogućnost hrvatskog izbora ako Hrvatska uopće ima izbora. Na najveći dio ekonomskih posljedica onoga što već sada možemo zvati financijskom korona krizom iz Zagreba je praktično nemoguće značajnije utjecati. Turistička sezona, naime, ne ovisi samo o zdravstvenoj situaciji u Hrvatskoj već o tome kako će se s korona virusom nositi zemlje iz kojih nam turisti dolaze. Možemo se samo nadati da će to biti bolje nego što se nosi – Italija. Jedino na što se iz Zagreba donekle može utjecati – jest sprječavanje širenja zaraze. I to ne samo zbog zdravlja nacije. Nego i zbog financijskog stanja hrvatskog zdravstvenog sustava. 

Ministar zdravstva Vili Beroš koji do sada vrlo uspješno upravlja izazovima za zdravlje, izjavio je kako su ekonomski razlozi u ovom trenutku u drugom planu, a u prvom planu je zdravlje nacije. 

Istovremeno svjedočimo potpunom kaosu u talijanskom zdravstvenom sustavu u kojem ljudi umiru jer ih zbog toga što ih je puno ne uspijevaju kvalitetno liječiti. 

Za ekonomiju je već sada sasvim svejedno je li COVID – 19 opasniji ili manje opasan od gripe. Dovoljno je da se ta bolest liječi dugo, da je nova, nedovoljno istražena, prilično zarazna i da oboljele izbacuje iz radne funkcije na najmanje mjesec dana. Stoga su mjere za suzbijanje širenja korona virusa koliko god štetne bile za ekonomiju istovremeno za tu istu ekonomiju i korisne. Hrvatski zdravstveni sustav bi kolabirao kad bi mu se dogodio talijanski scenarij, a ako hrvatska obala u ovoj sezoni ne bude veliko korona žarište to će joj koristiti iduće godine. Ostaje samo jedno pitanje. U godini parlamentarnih izbora, presudno pitanje – tko će pokriti gubitke korona krize?