Godišnja konferencija Zagrebačke burze, početak dobre dekade?

Prošli tjedan u Rovinju se održala tradicionalna konferencija Zagrebačke burze, godišnje okupljanje financijskih profesionalaca tj. onih koji pokreću i koji su stupovi financijskog tržišta u RH. Zadnjih 20-ak godina redovito prisustvujem konferencijama i mogao bi ta razdoblja podijeliti u dobru dekadu i lošu dekadu. Prvih desetak godina do 2009. godine konferencija je bila vibrantno mjesto koje je privlačilo brokere, tradere, špekulante, kibice, bankare, nadzornike i državne dužnosnike. Svatko je tu bio iz svog razloga, ali cijela priča se vrtjela oko špekulanata, tj. onih koji su imali ideju kako upogoniti kapital i kako prepoznati priliku. Oni su bili "velike ribe", a ostali su pokušavali plivati oko njih. Tržište se uzburkavalo i pjenilo dok balon nije puknuo, velikim dijelom zbog stranih tržišta i zbog našeg neiskustva. U to vrijeme na sceni je bilo 30 velikih igrača koji su bili spiritus movens tržišta i koji su obilježili dobru dekadu. Bilo je to doba entuzijazma i optimizma.

U tom periodu me iznenadila vijest da se jedan od poznatijih većih igrača odlučio povući s burze u trenucima najvećih profita. Kasnije će pokazati da je to prijeloman trenutak i da je  to bila najava loše dekade.

Zadnjih 10 godina ili loša dekada na konferencijama prolazi bez špekulanata, onih "velikih riba" iz prethodnog razdoblja, a sve više konferencija postaje mjesto koje popunjavaju nadzornici, državni dužnosnici, računovođe koji nas uvjeravaju da će uskoro stvari krenuti na bolje, ali nikako se ne mičemo s mrtve točke.

Ove godine smo saznali da imamo preko  800.000 računa investitora u SKDD (depozitarnoj agenciji), ali nažalost imamo samo 10.000 aktivnih računa na kojima ima promjene vlasničke pozicije. Opet su se pričale dobre želje kako će eto država napraviti IPO nekog javnih poduzeća koji će onda izazvati veliki boom i podići Zagrebačku burzu. Opet se bavilo perifernim projektima i idejama koje ne mogu popraviti stanje. Zagrebačka burza je zaslužila bolje i više.

Danas sam slučajno u restoranu sreo jednog velikog burzovnog igrača iz perioda dobre dekade i čuo sam u njegovim riječima nešto što me razveselilo i dalo dozu optimizma. Ipak ih ima, nisu nestali i povukli se u duboke vode. Postoji nada za Zagrebačku burzu.

S obzirom na to da malezijski ulagač koji nastupa s Milanom Horvatom iz varaždinske Fima vrijednosnica, nije dobio odobrenje regulatora Hanfe za preuzimanje udjela na ZSE(ZB-R-A) nakon što je dosegao zakonski prag od 20 posto, postavlja se pitanje koji će biti njegovi idući potezi, hoće li svoj udjel prodati nekome od postojećih burzovnih operatera  ili nekom institucionalnom fondu, kao što je prije nekoliko godina postojala priča da je Varšavska burza zainteresirana za konsolidaciju burzovnih operatera u regionalnom kontekstu.

Moja omiljena priča o burzi je život Jesse Livermore-a, legendu Wall Streeta od 1900.-1940. godine, čovjeka koji je napravio short sell na "Crni utorak " 29. listopada 1929. godine, kad je krenuo burzovni krah koji je odredio kasniju ekonomsku povijest SAD i cijelog svijeta. Livermore je iz kraha izašao bogatiji za 100 milijuna dolara ( današnja vrijednost oko 1,5 milijarde dolara)

Osnovni razlog je to da se držao svojih pravila trgovanja, bio discipliniran i nije dopusti da mu emocije i ljudska narav budu ispred racija. Bio je hrabar i spreman na rizik. Njegova poznata knjiga "Reminiscence of a stock operator" puna je savjeta kako preživjeti na burzi i kako ostvariti profit i preporučujem je svakome tko želi biti špekulant. U sljedećim kolumnama ću pojašnjavati neka njegova elementarna pravila kojih se treba držati.

Još jedna priča koja puno govori o burzi ali i generalno o ekonomiji je tzv. Paretovo pravilo ili Princip 80/20, koje kaže da se 80 posto postignutog postiže u 20 posto vremena.

Vilfredo Pareto je pri istraživanju o raspodjeli nacionalnog bogatstva otkrio da u Italiji oko 20 posto obitelji posjeduje oko 80 posto kapitala. To dovodi do Paretovog načela: 80 posto zadataka može se riješiti upotrebom oko 20 posto sredstava.

Paretovo pravilo se može primijeniti i kod mnogih - čak svakodnevnih – pitanja. 20 posto uloženog vremena donosi 80 posto rezultata. U prosječnom domaćinstvu 20 posto predmeta generira 80 posto troškova. U tvrtki se 80 posto prihoda postiže od 20 posto kupaca. 80 posto teksta se sastoji od 20 posto riječi. 80 posto vremena nosi se 20 posto odjeće iz ormara.

Sve ovo se može primijeniti i na modeliranje  kretanja cijena na burzi, kao što se može primijeniti na pisanje ovog teksta,tj. da 20% činjenica budu dovoljne za 80 posto teksta.

Kako nas nije dugo bilo sa kolumnom, malo ćemo o aktualnom trenutku nakon što je prošao prvi val špekulacija s Krašom, a o čemu smo pisali već prije šest mjeseci najavili ovakav rasplet. Zašto se Kraš dogodio baš u ovome trenutku?

Nekoliko je faktora, Kraš je uspio relativno neokrznut proći kroz Agrokorovu nagodbu, zadržali su police i uspjeli su se diverzificirati s kupcima pa više toliko ne ovise o Konzumu. Obitelj Pivac je odlučila razmisliti što želi sa svojim udjelom u Krašu, jer su dosegli planirani udjel i preostalo im je samo pokušati se s Esopom dogovoriti ili izaći iz cijele priče, što će se po mom mišljenju na kraju i dogoditi.  Šaranović ili  kompanija "Kappa star" koji se upetljao u cijelu priču nepozvan, ostvario je cilj i došao do 25 posto i s tom nogom u vratima moći će pokušati pregovarati s druge dvije strane, a i moći će relativno lako naći kupca za svoj udjel.

Esop se nalazi u najlošijoj poziciji jer su sad dva velika investitora prešla 51% udjela i formalno mogu dogovoriti sve krupne promjene, a i ako odluče prodati nekome trećem, mogu dobiti i premiju na svoj udjel. Naša predikcija ide u tom smjeru  i već spominjani MID Europa fond se čini kao kupac realno zainteresiran, ali moguće da se sad pojavi netko od većih svjetskih kompanija iz tog sektora i  pokuša preuzeti i ojačati lokalni brend Kraš sa svojim globalnim brendovima, kao što je recimo Lorenz napravio s Franckom ili Pepsi s Marbom u Srbiji .

Vrijeme je objave kvartalnih rezultata kompanija, koji po prvim najavama nisu spektakularni  i neće napraviti neke veće cjenovne pomake. Zanimljiva su dezinvestiranja Atlantica koji je u zadnje vrijeme krenuo u tom smjeru, očigledno pod teretom kredita i konsolidacije  core biznisa.

Adris je objavio zadovoljavajuće rezultate prvenstveno u hotelskom segmentu ali tek sad se ustvari vide konsolidirani rezultati za HUP koji su preuzeli lani, dok je dobit Croatia osiguranja u blagom padu, kao i ukupna premija. Javile su se neke glasine oko novih investitora i promjene vlasničkih stakeholdera, očite nakon par godina zatišja J&T je ponovo aktivan, a ovo ljeto su napravili veliku transakciju preuzimajući Auctor i indirektno Mediku.

Ostatak burze se lagano pomiče u pozitivan teritorij možda u iščekivanju da se dio novaca koji su potrošeni na Kraš prelije na neke druge uspavane dionice i konačno da Crobex napravi značajniji skok kao neke burze u okruženju, recimo primjerice Makedonska burza koja ima rast od 200 posto u zadnje 3 godine i nekoliko zanimljivih blue chip dionica sa stabilnom politikom dividende.

Velika priča na Beogradskoj  burzi je preuzimanje  tamošnje najveće banke u državnom vlasništvu Komercijalne Banke Beograd, gdje je trenutno situacija da EBRD ima izlaznu strategiju, država mora otkupiti njihov udjel po opcijskom ugovoru, a u isto vrijeme i  prodati cjelokupni državni udjel i ostvariti neki profit na razlici koju očekuje od kupaca i Investora u Kombank. NBL Ljubljanska banka je zainteresirana, ali će se odluke donositi u sljedećih par mjeseci i moguća su razna iznenađenja.

Na svjetskim tržištima se priprema najveći IPO u povijesti vrijedan oko 50 milijardi dolara za 1-2 posto dionica naftne kompanije Saudi Aramco koji tako postaje najvrednija kompanija na svijetu, procijenjena na 1,2-2 bilijuna dolara i time preskaču Apple kao najvredniju kompaniju po tržišnoj kapitalizaciji.