Geopolitičko okruženje bit će nestabilnije, uz povećani rizik od konflikta

Svrha izvješća je da ukaže na ključne trendove i neizvjesnosti koji će oblikovati strateško okruženje Sjedinjenih Američkih Država tijekom sljedeća dva desetljeća. 

Što možemo čitati u novome izvješću koje obasiže 156. stranica?

Uvodno se ističe da je u protekloj godini pandemija Covid-19 podsjetila svijet svoje krhkosti i demonstrirala inherentni rizik visoke razine međuovisnosti. U dolazećim godinama i desetljećima svijet će se intenzivnije suočiti s globalnim izazovima, od bolesti i klimatskih promjena do poremećaja novih tehnologija i financijskih kriza. Ovi će izazovi, stoji u izvješću, više puta testirati otpornost i prilagodljivost zajednica, država i međunarodnog sustava, često premašujući kapacitete postojećih sustava i modela. 

Analiza ukazuje da je međunarodni sustav konkurentniji nego prije, a to je dijelom oblikovano izazovima rastuće Kine s većim rizikom od sukoba je države i nedržavni akteri iskorištavaju nove izvore moći i nagrizaju dugotrajne norme i institucije koje su pružale određenu stabilnost u proteklim desetljećima. Postoji niz mogućih scenarija za svijet 2040. godine; od demokratske renesanse do transformacije u globalnoj suradnji pokrenute zajedničkom tragedijom.

U izvješću se pojavljuje pet tema.

Globalni izazovi

Prva tema se odnosi na globalne izazove. Zajednički globalni izazovi, uključujući klimatske promjene, bolesti, financijske krize i tehnološke poremećaje - vjerojatno će se češće i intenzivnije manifestirati u gotovo svim regijama i zemljama. Oni će proizvesti široko rasprostranjena naprezanja u državama i društvima i šokove koji bi mogli biti katastrofalni. Pandemija Covida-19 označava najznačajniji, jedinstveni globalni poremećaj od Drugog svjetskog rata, sa zdravstvenim, ekonomskim, političkim i sigurnosnim implikacijama koje će biti prisutne i u godinama koje dolaze. 

Učinci klimatskih promjena i degradacije okoliša vjerojatno će pogoršati nesigurnost hrane i vode za siromašne zemlje, povećati migraciju, potaknuti nove zdravstvene izazove i pridonijeti gubicima biološke raznolikosti. Nove tehnologije pojavit će se i širiti sve brže i brže, remeteći poslove, industriju, zajednice, prirodu moći i ono što znači biti čovjek. Izvješće ukazuje i na kontinuirani pritisak migracija te podsjeća da je 2020. Oko 270 milijuna ljudi živjelo u zemlji u koju su se preselili što je 100 milijuna više nego 2000. Migracije će i dalje naprezati i zemlje podrijetla migranata i zemlje destinacije da upravljaju protokom i učincima. Nacionalna sigurnost će zahtijevati ne samo obranu od vojski i arsenala, nego i prilagodbu zajedničkim globalnim izazovima. 

Fragmentacija

Kao drugi problem ističe se fragmentacija. Poteškoće u rješavanju navedenih transnacionalnih izazova djelomično se povećavaju povećanjem fragmentacije unutar zajednica, država i međunarodnog sustava. Paradoksalno, ali kako se svijet sve više povezao komunikacijskom tehnologijom, trgovinom i kretanjem ljudi, upravo je ta povezanost podijelila i fragmentirala ljude i zemlje, primjećuje se u izvješću.

Globalizacija će vjerojatno potrajati, ali će se transformirati kako se gospodarske i proizvodne mreže mijenjaju i diverzificiraju. Napetosti će se pogoršati na svim razinama, postojat će društva podijeljena oko temeljnih vrijednosti i ciljeva, a neki će režimi koristiti digitalnu represiju za kontrolu stanovništva. 

Neravnoteža

Treći problem odnosi se na neravnotežu. Razmjeri transnacionalnih izazova i nove implikacije fragmentacije premašuju kapacitete postojećih sustava i struktura. Sve je veća neusklađenost na svim razinama između izazova i potreba sa sustavima i organizacijama koje se trebaju nositi s njima. Međunarodni sustav - uključujući organizacije, saveze, pravila i norme - loše je postavljen da odgovori na globalne izazove s kojima se suočava stanovništvo.

Pandemija Covida-19 pružila je oštar primjer slabosti u međunarodnoj koordinaciji zdravstvene krize, a unutar država i društava vjerojatno će postojati trajni i rastući jaz između onoga što ljudi traže i onoga što vlade i korporacije mogu pružiti. Od Bejruta do Bogote i Bruxellesa ljudi sve više izlaze na ulice kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo sposobnošću vlada da udovolje širokom spektru potreba i očekivanja.

Osporavanje i prilagodba

Kao posljedice neravnoteže javlja se sve veće osporavanje unutar zajednica, država i međunarodne zajednice što obuhvaća rastuće napetosti, podjele i konkurenciju u društvima, državama i u međunarodnoj zajednici. Mnoga su društva sve više podijeljena prema identitetskim pripadnostima i prijeti im veće lomljenje. Na međunarodnoj razini geopolitičko će okruženje biti konkurentnije zbog kineskog izazova SAD-u i međunarodnom sustavu pod vodstvom Zapada. Osporavanja se odvijaju na različitim razinama, od informacija i medija do trgovine i tehnoloških inovacija. 

Kao zadnjih faktor ističe se prilagodba koja će predstavljati imperativ i ključni izvor prednosti za sve aktere na cijelome svijetu. Prilagodbe će se odnositi na dva područja, od klimatskih promjena, demografije i ekonomije do tehnologije koja će značiti ključan put za stjecanje prednosti putem adaptacije. 

Konkurentske vizije međunarodnog sustava i upravljanja

Na ovim smo stranicama već mnogo puta istaknuli da će suparništvo SAD-a i Kine dominantno oblikovati budućnost međunarodnih odnosa. Isti se zaključak sada ističe i u izvješću gdje stoji da će SAD i Kina imati najveći utjecaj na globalnu dinamiku, podupirući konkurentske vizije međunarodnog sustava i upravljanja koje održavaju njihove temeljne interese i vrijednosti. To će suparništvo, dodaje se, utjecati na većinu domena i u nekim slučajevima preoblikovati postojeće saveze, međunarodne organizacije i norme i pravila koje su bile podloga međunarodnom poretku. Uz SAD i Kinu određeni utjecaj imat će i EU, Rusija, Velika Britanija, Indija i Japan. Geopolitičko okruženje bit će nestabilnije i konfrontativnije, uz povećani rizik od konflikta, barem dok se ne uspostave nova pravila. 

Moćne korporacije pokušat će izvršiti utjecaj u političkim i društvenim arenama i oblikovati odnose unutar i između država. Za 2040. predviđa se pet mogućih scenarija globalnih odnosa, a samo jedan od njih podrazumijeva da će Amerika tada biti onoliko moćna koliko je bila, a svi ostali scenariji predviđaju različite stupnjeva uspona i dominacije američkih konkurenata, prije svega Kine, a uz Kinu i Rusije. 

Izvještaj iz 2012.  dobro je predvidio da više ne će biti jedne sile koja je hegemon, da Sjedinjene Američke Države više ne će biti "globalni policajac", da će moć prijeći na mreže i koalicije u multipolarnom svijetu i da će se migracije povećati. Novi izvještaj ne odiše prevelikim optimizmom kad je u pitanju budućnost međunarodnih odnosa, ali i budućnost odnosa unutar različitih društava diljem svijeta.

Pesimističan ton izvješća ukazuje na eroziju jednoga sustava i na vrlo neizvjesnu budućnost koja je pred nama.