LIBERALNA KAPITALISTICA
Gdje su profiteri Covida-19 i zašto su među njima i budući kanadski umirovljenici?
U farmaceutskom svijetu mala i lani u ovo vrijeme nikome osobito poznata američka biotehnološka tvrtka Moderna u iduće bi dvije godine, zahvaljujući prodaji cjepiva protiv korona virusa mogla ostvariti i do 15 milijardi dolara prihoda, procijenila je investicijska banka Morgan Stanley, inače Modernin dioničar.
Investicijska banka Goldman Sachs procjenjuje pak da bi prihod Moderne mogao biti 13 milijardi dolara. Lanjskih 60 milijuna dolara Modernina prihod su glavnog direktora i drugog najvećeg dioničara Francuza Stephanea Bancela, koji je farmaceutsku karijeru započeo kao prodajni predstavnik u Eli Lillyju, lansirali među najbolje plaćene menadžere u farmaceutskom sektoru. Međutim najavljene milijarde za Modernu Bancela su već ubacile na 551 poziciju Forbesove liste milijardera na kojoj se pozicije izmjenjuju sukladno vrijednosti kompanija na burzi.
Bancelovih nešto manje od devet posto Moderne ovaj je tjedan započelo vrijednošću od 4,8 milijardi dolara. Prije samo osam mjeseci Bancel je po procjeni Forbesa prvi put u životu postao milijarderom. Tada je naime američki časopis procijenio vrijednost njegova udjela u Moderni na milijardu dolara, a u tom su trenutku potencijalno cjepivo počeli testirati na ljudima.
Nešto bogatiji od američkog Francuza Bancela je Turčin Ugur Sahin, osnivač njemačkog BioNTecha čije je cjepivo protiv korone postalo globalno najpoznatije, a možda i najbrže dostupno zahvaljujući američkom Pfizeru. Sahinovu milijardersku vrijednost Forbes ovaj tjedan počinje s procjenom od 5 milijardi dolara koliko vrijedi njegovih 18 posto tvrtke, a koja je pak novi krug bogaćenja donijela njemačkoj braći blizancima Thomasu i Andreasu Struengmannu. Pfizer će s BioNTechom u idućoj godini prema projekciji Morgan Stanleyja podijeliti prihod od 19 milijardi dolara.
Dovede li njemačka farmaceutska tvrtka CureVac svoja klinička istraživanja potencijalnog cjepiva do uspješnog završetka obogatiti bi se mogli i njezini dioničari, jer je riječ o velikoj kompaniji koja ima nešto više od osam milijardi dolara prihoda, a 21 posto dionica drže mali dioničari.
Svako vrijeme nosi svoje profitere, pa ako su tijekom i nakon drugog svjetskog rata profitirale brojne proizvodne industrije, uključujući energetiku koja iz rata izašla s nuklearnom energijom u ruci, tako su danas potencijalni i izvjesni profiteri korona krize. Među profiterima je uz informatičku industriju i farmaceutska industrija.
Na profiterski tron vrijeme u kojem živimo sigurno neće uzdići ni postolare ni frizere, ni ugostitelje ni hotelijere, a ni liječnike i ostale medicinske djelatnike koji pomažu oboljelima od Covida-19, iako istraživanje objavljeno u časopisu Occupational & Environmental Medicine pokazalo da baš oni imaju sedam puta viši rizik od razvoja težeg oblika bolesti. Viši rizik leži u visokoj izloženosti virusu i često neadekvatne zaštite. Osim naravno ako nemaju kapital uložen u dionicama farmaceutskih kompanija. Kao što primjerice kanadski umirovljenici imaju.
Na popisu dioničara Bancelove Moderne nalazi se i 'Canada Pension Plan' koji je prema burzovnom izvješću CNN-a u nedjelju imao 0,6 posto dionica te kompanije. Riječ je o kanadskom obveznom mirovinskom fondu u koji doprinos uplaćuju svi zaposleni izvan Quebeca stariji od 18 godina koji godišnje zarade najmanje 3,5 tisuća dolara. Posredno se stoga financijskim profiterima na suzbijanju pandemije mogu smatrati kanadski umirovljenici.
Neugodne vijesti iz Britanije o novom soju korone za koji se ne zna hoće li razvijena cjepiva imati ikakav učinak obećaju kako god se stvari budu razvijale idućih nekoliko godina, a možda i više od toga bogataše i milijardere će stvarati od igrača u farmaceutskom sektoru. U međuvremenu, u New Yorku su na Wall Streetu prvi put otpočeli trgovanje – pitkom vodom. I to treba imati na umu svatko tko danas u Hrvatskoj ulije vodu iz slavine u čašu da bi je popio. U međuvremenu, ne bi bilo loše kad bi hrvatska Vlada osim prijetnji strožim mjerama za suzbijanje epidemije, zato što im blaže nisu uspjele, predstavila i neki strateški plan zdravstveno gospodarskog preživljavanja u srednjoročnom razdoblju. Možda, kako obogatiti Hrvatsku na pitkoj vodi kao što se Norveška obogatila na nafti, ako je to naravno moguće ili ćemo i pitku vodu uvoziti kao struju danas ikako imamo i više nego previše potencijala za zadovoljenje svih domaćih potreba.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.