Eventualna sadašnja nedostatna aktivnost oko događaja u BiH mogla bi nas skupo koštati u budućnosti

Uslijedili su i dodatni potezi u vidu ponovnih najava secesije, ali i formiranja oružanih snaga RS-a. Od kraja srpnja kriza ne prestaje, a za vikend je Parlament RS-a dao potporu prijedlozima za povlačenje suglasnosti ovoga entiteta na cijeli niz zakona koji su na snazi u BiH. Oporba je bojkotirala ovaj potez i dala upozorenje da sve što se događa vodi u nove sukobe, a vjerojatno i u rat. O mogućnosti rata pisao je nedavno i njemački "Die Zeit". Do rata ipak vjerojatno neće doći, nego se radi o Dodikovu testiranju granica.

Najveća poslijeratna kriza

Bosna i Hercegovina trenutno se nalazi u najvećoj poslijeratnoj krizi. Slučajno ili ne, ona se događa u trenutku pojačane diplomatske ofenzive zapadnih zemalja u ovoj državi. Pojačani angažman započeo je imenovanjem novoga visokog predstavnika, njemačkog političara Christiana Schmidta, a kasnije i posebnog izaslanika SAD-a za izbornu reformu Matthewa Palmera. Potonji u suradnji s ravnateljicom odjela za Europu pri vanjskopolitičkoj službi EU-a Angelinom Eichhorst provodi pregovore sa zainteresiranim stranama, prije svega oko promjene Izbornog zakona.

Neslužbena izvješća govore kako se promjeni Izbornog zakona najviše protivi bošnjačka strana koja već dugo vremena provodi majorizaciju hrvatskog naroda u BiH. Riječ je, dakako, o slučaju Komšić, odnosno o tome da su Bošnjaci već treći put izabrali hrvatskog člana predsjedništva BiH. Aspiracije službenog Sarajeva ne staju na preglasavanju, nego je njihova neskrivena želja pretvaranje Hrvata u nacionalnu manjinu i ukidanje statusa konstitutivnosti.

Bošnjački lider Bakir Izetbegović vrlo je jasno obznanio svoj plan: najprije pokoriti Hrvate u Federaciji BiH, a onda i Srbe. Cilj je unitarna Bosna i Hercegovina, a za ostvarenje toga plana koriste se sve metode pa i otvorene prijetnje vojnim sukobom, ali navodnim "prijateljima iz inozemstva", pri čemu se očito misli na Tursku i arapske zemlje.

Opasne najave

Novi visoki predstavnik Christian Schmidt kao i Matthew Palmer dali su naslutiti kako će se zadržati kategorija konstitutivnih naroda. Međutim, tjera na oprez Palmerova najava kako bi se problem izborne reforme trebao riješiti "uklanjanjem etničkih prefiksa" kod izbora članova Predsjedništva BiH te zastupnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH.

Na još veći oprez tjeraju neke najave nove njemačke administracije o tome kako u BiH neće biti milosti za nacionaliste i kako je princip "jedan čovjek, jedan glas" najviši stupanj demokracije. Primjena ovoga principa u BiH bila bi potpuno u skladu s bošnjačkim unitarističkim ciljevima. BiH nikada ne će moći biti ustrojena kao građanska država – bio bi to njezin kraj.

Minimum minimuma

Očuvanje statusa konstitutivnog naroda i promjena Izbornog zakona koja će omogućiti Hrvatima legitimno političko predstavljanje – ovo predstavlja minimum minimuma hrvatskih zahtjeva u BiH, a dugoročno je jedino pravedno rješenje federalizacija države kako bi svaki narod mogao samostalno organizirati svoj politički, društveni, kulturni i ekonomski život.

Pitanje položaja hrvatskog naroda u BiH jedno je od rijetkih oko kojega postoji konsenzus većine aktera na političkoj sceni, no dojam je da bi diplomatski angažman, prvenstveno u vidu lobiranja na važnim inozemnim adresama, mogao biti veći. Nadamo se da je skorašnji Plenkovićev posjet BiH znak da se pomno prati što se događa u susjednoj državi. Eventualna sadašnja nedostatna aktivnost mogla bi nas skupo koštati u budućnosti.

Kako bilo, bez korjenitih reformi koje će značiti nove oblike organizacije – Bosna i Hercegovina ostaje udžbenički primjer propale države, ali i sigurnosni problem s potencijalom ozbiljne ugroze regionalne i međunarodne sigurnosti.