Europska komisija izazvala reakcije objavom o Hrvatskoj: Posljedica bi mogla biti nemila

Otprilike takav zaključak proizlazi iz jesenske prognoze Europske komisije koja se za Hrvatsku svodi na poznate okolnosti u kojima plaće rastu brže nego produktivnost, inflacija je viša i sporije se smiruje, cijene usluga, a posebno u turizmu rastu brže nego drugdje. Moguće je, kaže EK, da bi prebrz rast plaća mogao ponovno potaknuti rast inflacije koja će ove godine iznositi 4,7 posto, dvostruko više od prosjeka Unije.

Znamo li to onaj pozitivni dio jesenske prognoze u kojem stoji da BDP Hrvatske raste brže od prosjeka EU-a, da Hrvatska više koristi EU fondove i da potrošnja i zaposlenost rastu brže nego u EU, a javni dug je manji djeluje manje blistavo.

Svaki napredak 'plaćamo' inflacijom ili je upravo inflacija pokretač napretka, odnosno rasta. Europska komisija ističe kako je unatoč rizicima fiskalna slika Hrvatske relativno stabilna, a rast plaća u Europskoj uniji, usporit će se, ali će one nastaviti rasti nešto iznad inflacije što će skromno povećati kupovnu moć građana.

FOTO: Unsplash

I dalje se vrtimo na poznatom vrtuljku

I dalje se vrtimo na poznatom vrtuljku. Plaće rastu, jede ih inflacija zahvaljujući kojoj potom imamo snažan gospodarski rast. Životni standard građana u tim uvjetima raste puno manje nego što bi sugerirale brojke o gospodarskom rastu, ako raste uopće barem za polovicu radnika koji mjesečno zarađuju manje od medijalne plaće. A radnika k tome i nedostaje.

Kako onda u tim uvjetima izbjeći rast plaća, ako je to odabrani način obuzdavanja inflacije? Zapravo vrlo teško, a možda i nemoguće. Plaće u Hrvatskoj moraju rasti jer uz to što radnika ne samo da nedostaje, nego i odlaze u europske zemlje s višim plaćama, pa su poslodavci prisiljeni dizati plaće. U Hrvatskoj je sve manje radno sposobnog stanovništva radi negativnih demografskih trendova što dodatno smanjuje radnički bazen.

Već spomenuti inflacijski vrtuljak ne dozvoljava zaustavljanje rasta plaća jer kad one ne bi rasle posljedica bi bili društveni nemiri. I uostalom Hrvatska teži kretati se prema standardu EU u čemu je još uvijek ispod prosjeka u kategorijama BDP-a po stanovniku, a i po visini plaća. Težnja prema dostizanju standarda razvijenijih zemalja podrazumijeva fare relativno bržeg rada plaća. Kao članica eurozone Hrvatska se ne može izolirati od nastojanja te družine da rastom plaća nadoknadi izgubljeno u vremenu velike inflacije.

FOTO: Unsplash

Kad se on zaustavi, imat će nemilu posljedicu

U zaključku svakog ovakvog razmatranja stajat će da je rast plaća u Hrvatskoj dugoročno nemoguće izbjeći, no trebalo bi izbjeći onaj rast plaća koji stvara nove makroekonomske probleme jer je brži od rasta produktivnosti.

Baš kao što se vrtimo uvijek na istom vrtuljku tako možemo očekivati i da će se o plaćama i produktivnosti u javnosti nastaviti govoriti, a da se zapravo nikad ne dotaknemo srži problema. A ta srž je pitanje – stvaramo ili investicijama industrije koje će podići ukupnu produktivnost hrvatskog gospodarstva pa da i plaće mogu rasti na čvrstim osnovama? Odgovor je vjerojatno – ne.

Znate li što je Hrvatskoj preporučeno iz inozemstva? Plenkovićev ministar jedva je dočekao

A kad je tako onda će kad se vrtuljak inflacije i rasta plaća zaustavi imati nemilu posljedicu – sve će biti isto kao prije i ljudi neće imati dojam da im je životni standard bolji. To će se onda zvati izgubljenim godinama rasta u kojima nismo znali, mogli ili htjeli zapravo osnažiti društvo i ekonomiju.