EU velegrad pronašao radikalno rješenje za problem koji muči Hrvate: Već sutra moglo bi biti kasno

Radikalna je to mjera kao odgovor na veliku muku katalonske prijestolnice u kojoj su stanarine u posljednjih deset godina porasle i do 70 posto, pa je stanovanje građanima postalo nepodnošljivo skupo. Boljka je to brojnih europskih turističkih destinacija od koje obolijeva i sve više gradova na hrvatskoj obali Jadrana. Dubrovnik posebice.

Tržište je situaciju uredilo tako da i najpovoljnija cijena za turiste donosi veću zaradu od najskuplje cijene koju iznajmljivači mogu postići u dugoročnom najmu, a uz rast potražnje za putovanjima popraćene potrebom da ona budu i financijski povoljna, šanse da će tržište samo izliječiti aktualnu boljku zapravo je iluzija. Turist će za užitak uvijek biti spreman plati više nego što će stanovnik nekog grada moći izdvojiti za potrebu imanja krova nad glavom, a i taj stanovnik bi htio barem jednom godišnje biti turist. 

Podatak iz ovogodišnje (2024.) McKinseyjeve studije o stanju turizma i ugostiteljstva prema kojem 80 posto putnika posjećuje samo deset posto svjetskih turističkih odredišta te predviđanje da će u budućnosti broj putnika i učestalost putovanja samo rasti, lako mogu uplašiti gradske vlasti najpopularnijih europskih destinacija. Turisti su već odavno na mnogim mjestima doživljeni kao 'opća opasnost', ne zato što bi domaćini bili neljubazni, već zato što je turista jednostavno previše, lokalno stanovništvo kao da se povlači pred 'najezdom', a tim povlačenjem paradoksalno nestaje i ono što turisti vrlo često navode da im je među prioritetima, a to je upoznavanje s lokalnom kulturom i običajima te uživanje u njima. 

Dragana Radusinović

Je li moguć suživot stanovanja i turizma

Dugoročno, nije održivo. I to je svima jasno, samo riječ o problemu za koji ne postoji jednostavno rješenje. Collboni, gradonačelnik Barcelone koji je svoj plan najavio u petak, već je postao meta napada, optužuju ga za udarac na slobodno tržište, za nedopušteno petljanje u pravo raspolaganja privatnim vlasništvom i uglavnom za narušavanje poduzetničkih sloboda. I to je očekivano jer najavio je da će ljudima
oduzeti stečena prava, kruh iz ruku, posao koji su radili, iznajmljivali su smještaj turistima, od toga su živjeli i sada su dobili rok od pet sezona da zarade što mogu i oproste se s time? 

Namjera gradonačelnika Barcelone naoko je povoljna za hotelsku industriju, no ne nužno jer nestane li deset tisuća smještajnih jedinica u privatnom vlasništvu iz ponude, to ne znači da će se turisti koji su ih namjeravali koristiti prebaciti na hotele. Znači samo da stanovi neće moći biti iznajmljeni turistima i da ako njihovim vlasnicima ne bude isplativo iznajmljivati ih podstanarima te će nekretnine završiti u prodaji, a jedna djelatnost bit će smanjena ili ukinuta. Koliko god gruba bila namjera gradonačelnika Barcelone, pitanje je postoji li ikakvo drugačije rješenje koje bi omogućilo suživot turizma sa stanovanjem.

Postavlja se pitanje je li uopće moguće da turizam i stanovanje istovremeno budu cjenovno pristupačni? Vjerojatno nije. Kako se onda obračunati s prekomjernim brojem turista? Jedini način na koji tržište to može učiniti jest rastom cijene kako bi destinacija bila pristupačna manjem broju ljudi, no koliko god da su cijene posljednjih godina narasle, uvijek je sve više ljudi spremno platiti ih. Preostaje regulacija lokalnih vlasti. No, gradonačelnik Barcelone u toj je regulaciji otišao korak dalje nego što je u hrvatskoj raspravi o istom problemu bilo prihvatljivo.

FOTO: HINA/Baldo Marunčić

Najave gradskih vlasti Dubrovnika i Splita

Gradske vlasti Dubrovnika i Splita tek su najavile da bi se izdavanje novih dozvola za iznajmljivanje apartmana moglo zabraniti i tko god ima kakav kvadrat pohrlio je po dozvolu, kako bi za budućnost imao stečeno pravo, iako se turizmom uopće ne bavi. Bivša ministrica turizma Nikolina Brnjac tada je izjavila kako se stečena prava ne mogu dirati niti revidirati.

Stigla je sjajna vijest za Hrvatsku, ali ovaj put ne iz Bruxellesa: U prvih 10 smo u svijetu

U Barceloni je najavljeno praktično upravo to pa bi bilo zanimljivo čuti aktualnog ministra turizma Tonča Glavinu i gradonačelnike turistički gorućih destinacija što misle o nepromjenjivosti stečenih prava u hrvatskim turističkim gradovima, posebno njihovim stambenim zonama. Problem za hrvatsku obalu možda nije gorući danas, ali sutra bi već mogao biti.