EU je tvorevina koja je u procesu nastanka, a gotovo četrdeset godina poslije, Tuđman je na tu temu i dalje aktualan

Ovim potezom nastoji se popraviti ta loša reputacija unijskog kriznog menadžmenta (koja je posebno stvorena kod građana Italije i Španjolske), a to je na neki način potvrdila i njemačka kancelarka Angela Merkel za koju je jednoglasno prihvaćanje proračuna (uz fond oporavka prihvaćen je i sedmogodišnji proračun EU-a) "važan signal koji svjedoči o sposobnosti EU-a da djeluje u kriznim trenutcima".

Loše početno krizno upravljanje

Sposobnost djelovanja u kriznim trenutcima, doduše, nije se mogla vidjeti na početku korona-krize, a isto vrijedi i za ekonomsku krizu 2008. godine i migrantsku krizu 2015. Zlatni sat kriznoga komuniciranja označuje 60 minuta od trenutka kada je službeno objavljeno ili poznato da se dogodila krizna situacija, o kojima uvelike ovisi koliko će se uspješno nastaviti cijeli komunikacijski ciklus. 

Ako za korporacije ili udruge vrijedi pravilo jednoga sata, recimo da bi se glomaznoj i inertnoj organizaciji kao što je EU moglo dati 60 sati za početak kvalitetnoga kriznog komuniciranja i kriznog upravljanja. Nakon 60 sati, zadnje, morale su se poslati bitne poruke, odrediti prioriteti, ciljevi i strategije. To, međutim, nije bio slučaj. 

Prvih dva tjedna bruxelleski birokrati nisu znali što ih je snašlo, a o mogućoj propasti Unije nisu lamentirali samo mainstream mediji, nego i visoko istaknuti bruxelleski dužnosnici i čelnici država, kao što je to bio slučaj s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom. U podugačkom i vrlo ozbiljnom govoru nakon izbijanja pandemije Angela Merkel baš niti jednom riječju nije spomenula Europsku uniju, nego je govorila isključivo o Njemačkoj. Još se jednom pokazalo da na početku krize svatko zna gdje pripada i da "svaka ptica svome jatu leti".

Bez duhovnih temelja

Europska unija tvorevina je koja je u procesu nastanka. Logično je i za očekivati da će se u svome razvitku suočavati s različitim problemima i krizama i da kroz njihovo prevladavanje jača koheziju i integritet. No čini se da je izostanak solidarnosti toliki da i svaku sljedeću krizu čini velikom ugrozom po budućnost EU-a. Lišena duhovnih temelja, svoje povijesti, kulture i kršćanske tradicije kao mogućih kohezivnih elemenata, Europa se danas ujedinjuje isključivo na ekonomističkim temeljima. Trgovina i ekonomija iznimno su bitni faktori ljudske stvarnosti, no ne i jedini. Ovi faktori dovode do međuovisnosti i suradnje, no budući da pripadaju materijalnome svijetu oni su, i to baš u kriznim trenutcima, i izvori mogućih podjela i mogućih konflikata. 

K tome, svima je poznato da u Europskoj uniji danas postoje velika trvenja između eurofederalističke i suverenističke struje. I donošenje proračuna i fonda oporavka pratili su veliki prijepori Poljske i Mađarske s Bruxellesom zbog naknadnog uvjetovanja financijske pomoći kriterijem poštivanja "vladavine prava", pri čemu je sporno interpretiranje toga pojma jer on potencijalno ne uključuje samo borbu protiv korupcije i kriminala, nego se može vrlo ekstenzivno tumačiti što otvara i prostore za ideološke obračune. Očito je da Brexit poučak nisu svi baš najbolje razumjeli, pa se arogantno nametanje rješenja s visokih bruxelleskih razina državama članicama i dalje smatra nečim najnormalnijim. 

Tuđman i dalje aktualan

Prošloga tjedna obilježena je 21. obljetnica smrti Franje Tuđmana, državnika koji je, kao i svaki čovjek, imao i svojih mana, ali je bio suverenist u najboljem smislu te riječi. U knjizi ''Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi'', on je sada već davne 1981. zapisao: "Sva povijesna iskustva potvrđuju tezu da se budući europski savez ne može graditi na zamjeni ili nijekanju nacionalnih država, već jedino na suradnji dobrovoljno sjedinjenih europskih naroda, koji samo dio svoje suverenosti prenose na savez, koliko u europskom, isto toliko i u vlastitu interesu, baš zato da bi se mogli suvereno i slobodno razvijati. Pritom je bitno da u savezu europskih naroda nijedan narod ne bude ni u čemu podređen, već u svemu jednakopravan čimbenik, pa i u provedbi same suverenosti saveza".

Gotovo četrdeset godina poslije, Tuđman je i dalje aktualan i ovim se promišljanjima nema što dodati.