LIBERALNA KAPITALISTICA

Eto, u Hrvatskoj smo nazadni i kad su karteli u pitanju!

Mladenu Cerovcu, šefu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, nije dosadno. Već se dulje vrijeme žali kako je na hrvatskim sudovima nemoguće dokazati postojanje kartela. Pa Cerovac i zaposleni u AZTN-u valjda djeluju kao ljudi u koje ćemo uprijeti prstom na cesti i reći "oni vide kartele, možda im nije dobro". Naime, svaki put kad Agencija ukaže na kartel, prozvani tuže Agenciju, a sud kaže "nije kartel".

08.01.2019. u 07:12
Ispiši članak

Međutim, prije će biti da je njima dobro, samo je zakonodavstvo takvo da je u Hrvatskoj kartel nemoguće dokazati pa je jedna od rijetkih zemalja u svijetu, ako ne i jedina u kojoj se poduzetnici nikada nisu niti pokušali udružiti u kartele. Jednostavno, sve pršti od poštenja i iskrene tržišne utakmice. A kartel je, kako ga Cerovac definira, "u pravilu tajni sporazum između izravnih konkurenata koji se dogovaraju najčešće o fiksiranju cijene ili podjeli tržišta". Cerovcu se tako kartel "priviđao" u slučaju zaštitarskih djelatnosti zato što su se svi igrači na tržištu dogovorili oko cijene rada. Sud je zaključio da nije riječ o kartelu jer se nisu dogovorili oko cijene usluge.

Samo je oko 50 posto udjela u cijeni usluge. Zapravo su onemogućili zaštitarima da za veću plaću odu raditi kod konkurencije i tako su ubili tržište rada u tom segmentu, ali nikako, to nije kartel. Nije to bilo kartelsko djelovanje niti kada su sada već prije više od deset godina dnevne i tjedne novine različitih izdavača poskupljivale za isti iznos istog dana. Vjerojatno nije kartel niti kada autobusne karte za istu destinaciju kod više prijevoznika koštaju jednako.

Cerovcu na sudu nije prošao ni službeni dokument sa sastanka u HGK gdje su se poduzetnici konkurenti dogovorili o cijeni. Požalio se kako je trebalo dokazati da je zapisnik dostavljen svima koji su bili na sastanku. Cijela priča zvuči i više nego smiješno. Danas se pet poduzetnika o cijenama može dogovoriti "nalazeći se" na Viber grupi.  Međutim, Cerovčeva priča o kartelima u kojoj ga možemo zamisliti kako lupa glavom o zid ili sliježe ramenima, ovisno koliko ga osobno kopkaju ti karteli, uopće nije tužna priča. Tragikomična je. Svjedoči o još malo jada i bijede otužnog hrvatskog tržišta.

Čovjeku dođe da oprosti kartel. Zašto? Pa lijepo je to rekao sam Cerovac u razgovoru za Jutarnji list. Tako lijepo da mami suze smijalice na oči. Rekao je da u Hrvatskoj nema više kartela nego u drugim zemljama. I onda naveo razliku između nas i njih. Pa kaže da se u svijetu poduzetnici udružuju u kartele radi ekstra profita, dakle veće zarade. Pohlepni su, zli i žele isisati više novca nego bi im tržište objektivno dalo i zato zarade više. Razumjeli? E, a kako je kod nas? Cerovac kaže kako je kod nas situacija takva da se poduzetnici udružuju u kartele ne zbog ekstraprofita nego zbog pukog opstanka na tržištu. Dakle ne iz pohlepe nego iz – nesposobnosti?

Cijena se, obrazložio je Cerovac, dogovara prema cijeni najneučinkovitijeg člana kartela i zato svi onda plaćamo više cijene! Eto, zar smo zaista morali zadržati najgore od socijalizma? Pa jest. Godinama živimo u kapitalizmu u kojem se cijene hrane u maloprodaji formiraju tako da ih diktira Konzum iako tu zaista nije riječ o kartelnom udruživanju nego o isisavanju potrošača zbog duga, ali da – najneefikasniji poduzetnik koji je zbog svoje neefikasnosti i bankrotirao – diktira svima drugima razinu cijena zbog svoje - veličine.

Na koncu će ispasti da sudovima trebamo zahvaliti što odlučuju da se Cerovcu karteli priviđaju, jer kad bi slučajno postalo općeprihvaćeno da šef AZTN-a dobro vidi, možda bi neke loše kompanije propale? A to nikako ne možemo dozvoliti.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.