Dvije svjetske velesile u tehnološkom hladnom ratu: Ovo je rivalstvo koje će kalibrirati 21. stoljeće

Vodstvo u visokotehnološkoj sferi odredit će mnoge aspekte geoekonomske moći u 21. stoljeću, ali će utjecati i na sigurnosne politike. Dok je ranije Washington nastojao samostalno nametnuti Kini restrikcije u ovome području, sada se u čitavu priču nastoji involvirati i EU, ali druge saveznike da na Kinu gledaju kao na sveobuhvatnog konkurenta. 

Tehnološki hladni rat

Kineska vlada izričito je izrazila ambiciju da ostavi iza sebe svoju prošlost kao "radionice svijeta" i preuzme vodstvo u najsuvremenijim digitalnim tehnologijama u sljedećim godinama. Kako Kina intenzivira svoje postizanje ovih ciljeva, pojavljuje se i kineska tehnopolitička sfera utjecaja. Ovaj razvoj događaja stvara nove političke izazove za one države koje su tehnološki ovisne o Sjedinjenim Državama – ili sve više i o Kini. Američki stručnjak za kibernetsku sigurnost, Adam Segal, u tom smislu govori o tehnološkome hladnom ratu.

Već prije izbijanja korona-krize dvije najveće ekonomije svijeta bile su ne samo u trgovinskom, nego i u tehnološkom ratu. Sjedinjene Američke Države nisu samo zaobišle Svjetsku trgovinsku organizaciju i nametnule jednostrane carine rastućoj Kini nego su uvele i niz strogih ograničenja u tehnološkom sektoru. Cilj ovih mjera, kao što ističe Chen Gang, bio je izbaciti iz tračnica kineske planove "Made in China 2025" stavljanjem kineskih visokotehnoloških tvrtki poput Huaweija i ZTE Corporation na svoj popis sankcija.

Američke procjene govore da će Kina uskoro biti jedna od vodećih sila u tehnologijama poput umjetne inteligencije, robotike, 5G, kvantnih informacijskih sustava i biotehnologije. Osim jačanja ekonomske konkurencije, kineski tehnološki napredak, ocijenjeno je, predstavlja i problem za američku nacionalnu sigurnost. Mnoga tehnološka otkrića unaprijedio je privatni sektor, no veliki dio financiranja za istraživanje i razvoj podupire država. U Washingtonu zato vlada zabrinutost da bi Peking mogao iskoristiti tehnološka otkrića kako bi stekao prednost nad američkim vojnim snagama.

Kina želi pobjedu u četvrtoj industrijskoj revoluciji

Uz američku strategiju ograničavanja kineske tehnološke moći, iskristalizirala se i protustrategija Pekinga. Kina je pokrenula utrku u razvoju poluvodiča i drugih osnovnih tehnologija da bi smanjila svoju ranjivost na lance opskrbe koji prolaze kroz SAD. Čelnici Kine u tu svrhu mobiliziraju tehnološke opskrbe, jačaju veze sa zemljama koje su pridružene inicijativi Pojas i put, ali – upozorava Segal – provode i kampanje kibernetsko-industrijske špijunaže.

Kina se priprema za budućnost u kojoj se ne će moći osloniti na SAD za bitne tehnologije. Godine 2020. tako je Nacionalni narodni kongres predstavio petogodišnji plan prema kojemu će općine, pokrajine i tvrtke uložiti 1,4 bilijuna dolara u izgradnju nove infrastrukture putem umjetne inteligencije, podatkovnih centara, 5G, industrijskog interneta i drugih novih tehnologija. Kina posebno nastoji smanjiti ovisnost svoje zemlje o SAD-u u pogledu poluvodiča.

Strateški cilj kineske politike u području visokih tehnologija vrlo je jasan: pobjeda u četvrtoj industrijskoj revoluciji. Ključna poluga toga strateškog plana spomenuti je "Made in China 2025" koji je kinesko Državno vijeće usvojilo u svibnju 2015. Ovaj je program dio strategije modernizacije kineske ekonomije u cilju izbjegavanja tzv. zamke srednjega dohotka. "Made in China 2025" prvi je korak u procesu inovacija, a cilj je da do 2049., do stote obljetnice osnutka Narodne Republike Kine, ova zemlja postane vodeća industrijska država.

Konture tehnološkoga hladnog rata jasno su postavljene u vremenu Trumpove administracije, no pitanje je tko će imati koristi od toga natjecanja budući da je jasno da će se razdvojeni tehnološki svijet inovirati sporije. Izvješće Deutsche Bank procjenjuje da će do 2024. troškovi tehnološkoga rata iznositi više od 3,5 bilijuna dolara. 

Sjedinjene Američke Države žele zadržati svoju tehnološku superiornost nad Kinom, a Kina je odlučna u namjeri zatvaranja tehnološkog jaza i kasnijeg postizanja prednosti pa je jasno da se ove dvije države pripremaju za dugoročno tehnološko rivalstvo. Ono je samo dio ukupnoga rivalstva koje će presudno kalibrirati međunarodne odnose 21. stoljeća.