(GEO)POLITIČKI OBJEKTIV

Društvene mreže i politika - sloboda i(li) sigurnost?

Društvene mreže postale su dio naše svakodnevice, do te mjere da se govori o revoluciji u načinu komuniciranja, ne samo na osobnome planu, nego i na profesionalnome i poslovnome području. Stotine milijuna ljudi diljem svijeta svakodnevno koriste društvene mreže i aplikacije kao što su Facebook, Twitter, Instagram, LinkedIn, WhatsApp, Skype, YouTube, TikTok itd.

30.08.2020. u 22:25
Ispiši članak

Izučavanje društvenih mreža – njihovih alata, mogućnosti, prednosti, ali i opasnosti (prije svega sigurnosnih) postalo je i predmet izučavanja na fakultetima i učilištima. Digitalni marketing jedno je od najbrže rastućih zanimanja. Mi danas živimo u digitalnome svijetu u kojemu je – da parafraziramo jednoga francuskog autora – videosfera požderala grafosferu. I dok društvene mreže donose velike prednosti u načinu komunikacije, javljaju se i loše strane kao što je smanjenje izravne ljudske interakcije, a tu su i poremećaji poput digitalnog narcizma. 

Opasnosti vezane uz društvene mreže odnose se i na zaštitu osobnih podataka. Nedavno je tako The Independent  pisao kako je tvrtka koja prodaje podatke s društvenih mreža oglašivačima javno izložila informacije s 235 milijuna profila s YouTubea, TikToka i Instagrama. Social Data, kompanija koja prodaje podatke o tzv. influencerima marketinškim tvrtkama, navodno je upravljala bazom podataka koja nije bila osigurana nikakvom lozinkom ili ovjeravanjem autentičnosti. Podaci uključuju imena, informacije o kontaktu, osobne informacije te slike i statistike vezane za broj pratitelja. Odavno se špekulira o povezanosti vlasnika društvenih mreža i obavještajnih službi i o činjenici da putem mreža mi, zapravo, dragovoljno dajemo svoje podatke potencijalnim interesentima.

Društvene mreže i politika

Osim za međuljudsku i poslovnu komunikaciju, važnost društvenih mreža odavno je prepoznata i na političkome planu. Društvene mreže odavno se i u Hrvatskoj koriste za političku promociju i političke kampanje. Prosvjedi u Hrvatskoj 2011. godine organizirali su se putem Interneta, a zbog organizacije putem Facebooka nazvani su "Facebook prosvjedima". Prosvjedi u arapskome svijetu, tzv. Arapsko proljeće od 2010. do 2011. također su se organizirani putem društvenih mreža: za organiziranje i komunikaciju (unatoč pokušajima cenzure) koristili su Facebook i Twitter. 

Nije potrebno posebno napominjati da je upravo putem vrhunske digitalne kampanje Donald Trump 2016. postao američki predsjednik. I danas Trump najviše koristi Twitter za komuniciranje političkih poruka. Mnogi u tom kontekstu govore o Twitter diplomaciji. I drugi političari komuniciraju putem društvenih mreža, a oni koji to još ne čine kad-tad će, ako žele opstati, morati otvoriti svoje profile, bilo sami, bilo putem PR-ovaca. Kao što se danas na studijima međunarodnih odnosa izučava umijeće diplomacije i multilateralne diplomacije, tako će se u budućnosti posve sigurno pojaviti i kolegij "Digitalna diplomacija".

Kontrola interneta

Paralelno s korištenjem društvenih mreža za političko djelovanje, pojavilo se i pitanje njihova cenzuriranja. Svi se sjećamo što se događalo na Facebooku nakon tragičnog svršetka generala Slobodana Praljka. Facebook algoritam automatski je micao sve njegove fotografije. Društvene mreže vrlo su plodno tlo za širenje lažnih vijesti i informacijsko ratovanje, a ljudi česti nekritički recipiraju sadržaj na mrežama. Prema relevantnim istraživanjima, mnogim ljudima jedino su društvene mreže izvor informiranja. Dodatno, društvene mreže su i mjesta političkih nadmetanja koja često uključuju optužbe za radikalizam ove ili one vrste. Tu dolazimo do klasičnog pitanja o slobodi govora i cenzuri. 

Ljevica na Zapadu u posljednje vrijeme često napada osnivača Facebooka Marka Zuckerberga za toleriranje tzv. ekstremne desnice na ovoj popularnoj društvenoj mreži. "Moćna društvena mreža na svojoj platformi svjesno pomaže grupe mržnje, bijele nacionaliste i ekstremne desničare" – zapisao je svojedobno jedan lijevi komentator. Naravno, takve su optužbe bez utemeljenja u stvarnosti i skrivaju totalitarni refleks onih koji bi i u 2020. drugima htjeli začepiti usta i oduzeti im pravo javnosti. Pojedinim autorima su i začepljena usta pa smo tako imali slučajeve da su se nekim medijskim figurama uklanjali YouTube kanali. Među njima je bilo i onih koje zaista možemo smatrati ekstremistima, no bilo je i onih koji to nisu, ali ne plešu po notama političke korektnosti. 

I u Hrvatskoj i u svijetu je bilo prijedloga o osnivanju svojevrsne internetske policije (u nekim državama takva policija de facto i postoji)  koja bi kontrolirala sadržaj na društvenim mrežama. No veliki je problem s cenzuriranjem sadržaja na društvenim mrežama pitanje tko je taj tko će meritorno odlučiti što je dopušten, a što nedopušten sadržaj. U Hrvatskoj je danas tako za kontrolu društvenih mreža i vjerodostojnosti sadržaja angažiran jedan portal čija je objektivnost vrlo upitna, a čije se djelovanje vrlo lako može argumentirati kao lijevi aktivizam. 

Društvene mreže i geopolitička nadmetanja

Društvene mreže nisu samo alat unutarnje, nego i vanjske politike i geopolitičkih nadmetanja. Odavno se govori o bliskosti "zapadnih" društvenih mreža i tajnih službi. S druge strane, Kina je još 1999., nakon korištenja Interneta za organizaciju protesta ekstremističke skupine Falun Gong, krenula s kontrolom internetske mreže, a SAD optužuje i Huawei za bliskost s kineskim obavještajnim službama.

U posljednje vrijeme Donald Trump najavljuje zabranu društvene mreže TikTok, kao prve ne-zapadne (kineske) aplikacije za dijeljenje kratkih video-snimaka koja je stekla globalnu popularnost. Wall Street Journal je nedavno pisao o tome da je TikTok cenzurirao video snimke protesta u Hong Kongu, a iz kompanije Bytedance koja drži TikTok demantirane su ove optužbe. Oni tvrde da se snimke s prosvjeda nisu pojavljivale u korisničkim feedovima zato što nisu bili popularne kod korisnika. Bytedance, međutim, ne negira da je uvela restrikcije na "demonizaciju ili izvrtanje lokalne ili nacionalne povijesti, poput nemira u Indoneziji u svibnju 1998., genocida u Kambodži, incidenta na Tiananmenu" i "izrazito kontroverznih tema kao što su separatizam, sukobi vjerski sekti, sukobi između etničkih grupa" itd.

Jasno, logično i očekivano je da obavještajne službe svih snažnijih država koriste društvene mreže za ostvarenje svojih geopolitičkih, geostrateških i geoekonomskih interesa. Očekivati bilo što suprotno bilo bi posve iluzorno. 

Sloboda i(li) sigurnost?

U Americi je nakon napada 11. rujna donesen tzv. Patriot Act. Kongres ga je izglasovao 25. listopada iste godine. Iako je ovaj savezni zakon trebao biti vremenski ograničen Kongres ga je produžavao više puta. Patriot Act je važan jer tajnim službama omogućuje nadgledanje internetske i telefonske komunikacije uglavnom bez sudskoga naloga. 

Posljednjih godina, pa i desetljeća sve se više govori o globalnoj "bigbraderizaciji" i "orwellizaciji" društva, a nema nikakve dvojbe da je taj fenomen omogućen razvojem visokih tehnologija (umjetna inteligencija na tome planu donosi revolucionarne iskorake) i društvenih mreža, a sve više i pojavom tzv. smart gradova. U Kini već danas imamo sustav tzv. društvenog kredita što predstavlja jedan oblik mjerenja "moralno-političke podobnosti", pri čemu se nadzor ljudi ostvaruje putem high tech uređaja. 

Aktualna korona-kriza dovest će i do daljnjih smanjivanja granica privatnosti jer će se "proizvodnjom pristanka" ljude uvjeriti da sami pristanu na nova ograničavanja svojih sloboda u ime sigurnosti. 

Sloboda ili sigurnost – stara je dilema koja će u vremenima koja dolaze postati aktualnija nego ikada. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.