Doći će do rekonstrukcije međunarodnog lanca opskrbe, jedna zemlja najviše će osjetiti udar

Na ovim smo stranicama već pisali o tzv. teoriji leptira koju je razvio meteorolog Edward Loren. Prema toj teoriji mahanje krilima leptira u jednom dijelu svijeta može dovesti do uragana na drugoj točci svijeta. "Crni labud" korona virus proizveo je upravo takav učinak i pokazao svu kompleksnost i ranjivost globalnoga sustava ekonomije.

Nakon otvaranja Kine prema Zapadu sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća, što je predstavljalo izravnu zaslugu američke političke ograničavanja Sovjetskog Saveza, desetine milijuna radnih mjesta iz industrijskih središta SAD-a, ali i Europe sele se u Kinu i druge azijske države. Motiv je bio očiti: jeftina radna snaga. S vremenom Kina je postala najveća tvornica svijeta. Većina opskrbnih lanaca danas započinje u Kini. Nakon izbijanja pandemije SAD, Europa i svijet uvidjeli su kolika je njihova ovisnost od toga dugačkog lanca i od Kine.

Ovisnost o Kini

Ovisnost o Kini posebno se manifestirala na područje proizvodnje zaštitnih maski i farmaceutskih proizvoda. Većina maski i antibiotika danas se proizvode u Kini, a odmah zatim u Indiji. Dostupnost zaštitnih maski, lijekova i antibiotika je pitanje sigurnosti svake zemlje. Zdravstvena sigurnost, kao jedan od aspekata nacionalne sigurnosti, nije moguća ako u slučaju globalnih potresa kasne isporuke medicinskih potrepština.

S obzirom na detektirani problem predugačkoga opskrbnog lanca, posebno na području medicine i farmacije, nameće se pitanje hoće li u godinama koje dolaze doći do određenog oblika deglobalizacije i rekonstrukcije opskrbnih lanaca u smislu njihova skraćivanja ili povratka proizvodnje na Zapad?

Predsjednik Foxconna Young Liu nedavno je izjavio kako su dani Kine kao svjetske tvornice završeni. U 12 tvornica smještenih u kineskim gradovima odvija se većina proizvodnje, no kompanije pokušavaju dio proizvodnje preseliti i izvan Kine: prošle godine četvrtina proizvodnje se odvijala u tvornicama izvan Kine, a ove je godine taj udio već oko 30 posto.

Alternative za Kinu

Ove promjene nisu uvjetovane isključivo korona krizom. Još 2018. u izvještaju Gospodarske komore SAD-a istaknuto je da više od 70 posto američkih kompanija koje posluju u južnoj Kini razmatraju o odgodi daljnjih investicija na tome području i preseljenju dijela ili cjelokupne proizvodnje u druge države zbog utjecaja trgovinskog rata SAD-a i Kine na prihode.

Većina, međutim, ne planira proizvodnju preseliti (tj. vratiti) u Sjevernu Ameriku. Drugim riječima, predmnijevani odlazak (dijela) proizvodnje iz Kine ne će nužno značiti povratak proizvodnje u SAD ili Europu. Kao moguće alternative za Kinu spominju se Indija, Vijetnam, Sjeverna Afrika, Gruzija, Turska, Ukrajina, ali i države tzv. Zapadnog Balkana.

Uzroci seljenja proizvodnje iz Kine nisu samo sigurnosne prirode. Dok su do pred koju godinu kineski proizvodi često imali lošu percepciju u Europi, posljednjih godina oni su podosta povećali kvalitetu (primjer Huawia) što je dovelo do poskupljenja kineske radne snage. Kineski standard je, naime, sve viši, a udio kineskog BDP-a u globalnoj ekonomiji sve veći.

Ono što je slabije poznato je to da i sama Kina zbog poskupljenja cijene rada, ali i zagađenja zemlje i američkih kaznenih carina planira dio  svojih kompanija preseliti u inozemstvo. Najviše se pritom cilja na istočnoeuropske zemlje, ali i Vijetnam i Meksiko. Na taj način moguće je zaobići američke carine jer ne postoji obveza označavanja proizvoda etiketom "Made in China".

Dio proizvodnje vratit će se i u Europu

Hoće li se dio proizvodnje ipak vratiti u Sjevernu Ameriku i Europu? Vrlo vjerojatno hoće. Osim što će se dio proizvodnje vjerojatno preseliti u (jugo)istočnu Europu, dio proizvodnje vezan uz zdravstvenu sigurnost vratit će se i u zapadnije dijelove Europe. Francuski ministar gospodarstva Bruno Le Mare nakon izbijanja pandemije izjavio je da bi trebalo razmisliti o globalnim odnosima isporuka, posebno na području farmaceutske i automobilske industrije. Dodao je da mi jednostavno "ne možemo biti kod lijekova i po 80, 85% ovisni o isporuci iz Kine".

Zastupnik CDU-a u Bundestagu Johann Wadepuhl također se založio za zaštitu europske proizvodnje: "Moramo zaštiti europsku proizvodnju. Kako bismo se zaštitili od kineske konkurencije, mora se dopustiti spajanje kompanija kako bi postale veliki igrači. (…) U budućnosti ćemo morati biti spremni plaćati više kako bi se određeni proizvodi proizvodili ovdje".

Gabriel Felbermayr iz Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela početkom veljače ove godine poručio je kako treba skratiti lanac opskrbe kako bi bio manje osjetljiv na moguće probleme. Njemačka kancelarica Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron nakon izbijanje korona-krize založili su se za određeni ekonomski suverenitet Europe.

Njemački ministar gospodarstva: Postati manje ovisni o azijskim dobavljačima

Prošloga tjedna njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier u razgovoru za Reuters rekao da Europska unija mora reorganizirati trgovinske odnose, postati manje ovisna o azijskim dobavljačima na određenim područjima i razviti vlastite lance vrijednosti. Altmaiers smatra da Europa ne bi trebala okrenuti leđa globalizaciji jer su trgovina i otvorena tržišta još uvijek snažni motori koji bi mogli pomoći izvući Europu iz sadašnje gospodarske krize.

No njemački ministar istodobno ističe kako nas je korona kriza poučila da se Europa mora držati zajedno i da svoje trgovinske odnose mora učiniti raznovrsnijima. "To znači da unutarnje tržište EU-a mora glatko funkcionirati i da moramo zajamčiti otpornije lance opskrbe, razvoj lanaca vrijednosti unutar EU-a i veću pravnu sigurnost u međunarodnoj trgovini".

Doći će do rekonstrukcije međunarodnog lanca opskrbe

Iz svega navedenog moguće je zaključiti kako će u mjesecima i godinama koje dolaze sigurno doći do rekonstrukcije međunarodnoga lanca opskrbe. Sjeverno-američke i zapadno-europske kompanije dio svoje proizvodnje preselit će iz Kine u druge države. Dio proizvodnje koji će se vratiti u domicilne države odnosi se prije svega na proizvodnju zaštitnih maski i lijekova. Svijet će i dalje biti visokoglobaliziran, no prekinuti lanci opskrbe tijekom aktualne pandemije ostavit će posljedice tako da će nesumnjivo doći do određenog stupnja deglobalizacije.

Mnoga toga ovisit će i o američkim predsjedničkim izborima. Donald Trump je u vremenu svoga mandata inaugurirao određeni oblik ekonomskog nacionalizma, kakav je bio karakterističan za republikance 19. st. i pokrenuo trgovinsko-carinski rat s Kinom. Bidenov izbor značio bi pokušaj uspostavljanja kontinuiteta u odnosu na razdoblje prije Trumpa. Teško je procijeniti što nam donose američki izbori u studenome, no jedno je sigurno: svijet se nepovratno promijenio i neke se stvari više nikada ne će vratiti na stanje prije krize.