Svi znamo što se događa u svijetu kada Amerika kihne, a ovo je već ozbiljna prehlada...

Usporedbe radi, u vrijeme posljednje krize započete 2008. godine, ukupno je radno mjesto izgubilo 8,7 milijuna ljudi.

Prema Reutersu, gospodarstvo SAD-a u ovoj će godini pasti za okosedam posto, što je najveći pad BDP-a u toj zemlji od 1946. godine.

Svi znamo što se događa u svijetu kada Amerika kihne, a ovo je već ozbiljna prehlada…

I gospodarstvo eurozone bilježi velike padove. Primjerice, indeks menadžera nabave (PMI) u eurozoni je u ožujku pao za 29,7 bodova, na najnižu razinu od kada je londonska tvrtka počela prikupljati i obrađivati podatke.

Tzv. ekonomski mudraci, savjetnici njemačke vlade o ekonomskim pitanjima, predviđaju smanjenje gospodarskog obujma u Njemačkoj za 2,8%, pod uvjetom da mjere ograničenja, vezane uz pandemiju korona virusa, budu ukinute prije ljeta. Ako se mjere produže i nakon, predviđaju recesiju od 5,4 %.

A svi, također, znamo što Njemačka ekonomski predstavlja u Europi.

Europski Marshallov plan

Europska središnja banka pokreće program otkupa obveznica, a izvan snage stavljeni su strogi proračunski kriteriji.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prošli je tjedan predstavila program SURE, odnosno privremena radna mjesta koja EU podupire povoljnim kreditima državama članicama. Cilj programa je očuvanje likvidnosti, sprječavanje masovnih otkaza i pada prihoda domaćinstava.

Šefica Europske komisije istaknula je i da će postojati puna fleksibilnost u korištenju novca iz kohezijske omotnice. Dodala je da su do sada europske institucije i države članice mobilizirale kroz razne programe ukupno 2770 milijardi eura, što je neviđeno u dosadašnjoj povijesti.

Istaknuto je kako sljedeći višegodišnji financijski okvir mora u sebi sadržati i mjere za suočavanje s posljedicama koronavirusa. Za Ursulu von der Leyen proračun EU-a trebao bi predstavljati europski Marshallov plan.

Međutim, ne treba se zavaravati, svaka će se država EU-a morati prvenstveno sama vaditi iz problema svojim mjerama ekonomske pomoći. U tom smislu treba apostrofirati da su mjere pomoći koje je hrvatska vlada predstavila prošloga tjedna mnogo bolje i efektivnije od onih predstavljenih pred nešto više od dva tjedna. 

Teško je predvidjeti što nam slijedi

Svaki pad ekonomske djelatnosti, a ovaj će pad sigurno biti velik, znači i pripremu za sljedeći rast nakon što dođe do oporavka gospodarske djelatnosti.

Međutim, renomirani američki ekonomski stručnjak Nouriel Roubini smatra kako krivlja rasta ovaj put neće biti u obliku slova V, ni u obliku slova U, pa čak ni u obliku slova L. Krivulja će biti u obliku slova I – dakle isključivo pad prema dolje. 

Dakako, još je uvijek prerano za bilo kakve egzaktne zaključke. S ovakvom vrstom ekonomske krize još se nismo susreli i vrlo je teško predvidjeti što će uslijediti nakon što dođe do suzbijanja pandemije.

Koliko će se brzo oporavljati tržišta, koliko će se brzo uravnoteživati ponuda i potražnja i ponovno spajati prekinuti lance opskrbe i suradnje, teško je predvidjeti. 

Ova će kriza imati istaknuto mjesto u povijesnim i ekonomskim udžbenicima

Već danas, međutim, nema nikakve dvojbe kako ćemo u sutrašnjim povijesnim udžbenicima govoriti o svijetu prije korona virusa i o post-korona svijetu.

Već danas možemo sa sigurnošću predvidjeti kako će se o trenutnoj krizi pisati ne samo u povijesnim udžbenicima, nego i u udžbenicima iz ekonomije.

Trenutni događaji, neovisno koliko će još trajati i kojeg će biti intenziteta, predstavljaju događaje od metapovijesnog značenja.

Povijesno iskustvo uči nas da su i prijašnje epidemije uzrokovale značajne promjene u međunarodnim odnosima. Epidemiju  Kuge u Ateni 430. g. pr. Kr. u svom je znamenitom djelu Povijest Peloponeskog rata opisao Tukidid koji je ovu zarazu prebolio, dok te sreće nije bio veliki atenski državnik Periklo.

Atena je preživjela epidemiju, uz veliku smrtnost, ali je izgubila rat i prestala biti glavnom silom među grčkim polisima. 

Tzv. galenova kuga – pandemija malih ili velikih boginja – udarila je Rimsko Carstvo od 165. do 180. g. po. Kr. Od ove pandemije umrlo je pet milijuna ljudi, Carstvo je demografski opustošeno, rimska vojska desetkovana, a sjeverne granice postale su neobranjive. Za obranu granica od tada se počinju unajmljivati barbarski najamnici.

Ova je pandemija, smatraju neki povjesničari, predstavljala okidač za početak kasnijeg procesa raspada Rimskog Carstva. I kasnije pandemije, kao pandemija kuge od 1347. do 1351., ili kuga u 17. st., ostavile su veliki trag i uzrokovale velike vjerske, geopolitičke, ekonomske i društvene fragmentacije i lomove.

Transfer moći prema azijsko-pacifičkoj regiji?

I današnja ekonomska kriza, uzrokovana korona virusom, bez presedana je u povijesti moderne ekonomije. Ona je uzrokovana eksternim faktorom, virusom, pogađa ponudu i potražnju, te uzrokuje ozbiljne poremećaje u globalnome lancu opskrbe i suradnje.

Mnoge ekonomske djelatnosti zaustavljene su na svjetskoj razini. Ekonomija se kreće lagano oporavljati tek u Kini, iako nije moguće sa sigurnošću predvidjeti hoće će li se i tamo pojaviti drugi val pandemije. 

U skladu s prethodno navedenim primjerima tektonskih geopolitičkih promjena koje su uzrokovale ranije pandemije, postavlja se i pitanje hoće li ova kriza ubrzati transfer svjetske moći od Zapada prema azijsko-pacifičkoj regiji.

Mnogi američki autori ovi krizu vide kao vrijeme u kojemu će Kina nastojati zasjesti na svjetski tron, no postoje i razmišljanja da će – s obzirom na to da ovo nije prva epidemija koja dolazi iz Kine - nakon krize doći do temeljite rekonstrukcije međunarodne ekonomije i opskrbnoga lanca koji uglavnom kreće iz Kine.

EU nakon pandemije još slabija za suočavanje s migracijama?

Kao što je Rimsko Carstvo nakon pandemije kuge u 2. st. po. Kr. demografski opustošeno i postalo ranjivo na tadašnje migracijske udare, Europa bi također nakon ove krize mogla postati još slabija za suočavanje s modernim migracijama.

I Rimsko Carstvo svojedobno je gradilo limese i fortifikacijske prepreke za obranu rimskih granica, kao što to danas čini EU, no u konačnici to nije pomoglo jer – kao što je svojedobno istaknuo dr. Ivo Pilar, a isto vrijedi iza sve druge kolektive – narode nije moguće uništiti, oni propadaju uslijed vlastite krivnje, ako su uvjeti propasti u njima samima. 

Prilika za preispitivanje vrijednosti

Francuski predsjednik Emmanuel Macron već je prije trenutne zdravstvene i ekonomske krize govorio o tome kako dolazi kraj zapadne hegemonije. Ova bi kriza mogla ubrzati te procese. No ona bi – budući da je svaka kriza istodobno i prilika – mogla dovesti i do preispitivanja nekih ponašanja i vrijednosti na današnjem Zapadu. 

Izbacivanjem kršćanstva iz svoga vrijednosnog sustava današnji je Zapad izgubio unifikacijsku "veliku pripovijest“, pokidao je integrirajuće faktore koji su stoljećima činili njegove kohezivno tkivo,  u onim razdobljima kada je Zapad bio centar svijeta. Je li vrijeme barem za razmišljanje o povratku tim vrijednostima?