BURZORAMA

Croatia Airlines mogao bi se privatizirati putem Zagrebačke burze i ponuditi mirovinskim fondovima

Kao narod smo se 1990. kolektivno odlučili da želimo kapitalizam kao društveno uređenje, ali očigledno nismo nikad istinski prihvatili kapitalizam kao  alat koji će nas učiniti boljim i bogatijim društvom. Demokracija i kapitalizam nisu nužno vezani, što se vidi na puno primjera u svijetu, ali kapitalizam i  burza uvijek idu jedno s drugim.

08.02.2019. u 18:55
Ispiši članak

Burza je ulje u motoru kapitalizma i nemoguće je imati efikasno tržišno gospodarstvo ako burza ne funkcionira, a to nažalost još nije u potpunosti kod nas slučaj. I 29 godina od prelaska u kapitalizam Hrvatska je puna malih i srednjih kompanija koje su spremne  za tranziciju, odlazak osnivača u mirovinu, a preuzimanje vodstva od strane nasljednika iz obitelji. Druga opcija koja se nudi je prodaja udjela ili dionica takvih kompanija  direktno venture kapital fondovima ili najefikasnijim načinom kroz javnu ponudu dionica na Burzi. No s obzirom na bankocentričan financijski sustav gdje su brokerske kuće svedene na nekolicinu, investicijski fondovi su u vlasništvu banaka, a oni najveći i najpotentniji igrači na tržištu mirovinski fondovi su u vlasništvu najvećih banaka, iluzorno je očekivati da domaća burza zauzme isto mjesto kakvo recimo ima u anglosaksonskom kapitalizmu ili kakvu sve više zauzima recimo u Rusiji, Poljskoj  i Kini.

No i mali potezi i geste mogu puno napraviti. Recimo da država privremeno zamrzne primjenu poreza na kapitalnu dobit, koji je potpuno paralizirao tržište jer je smanjio broj aktivnih ulagača ispod 10.000 ,dok smo nekad imali više od 300.000 aktivnih računa u Središnjem  klirinškom depozitarnom društvu (SKDD).

Drugi konkretan potez treba napraviti sama Zagrebačka burza, da  dionice koje sad imaju opciju trgovanja putem dražbi prebace u kontinuirani sustav trgovanja. Odmah bi dobili još  barem 50-ak papira pogodnih za trgovanje. Nažalost povijest urušavanja domaćeg tržišta kapitala je krenula ukidanjem kotacije JDD (javnih dioničkih društava) 2009., da bi konačni udarac država zadala uvođenjem poreza na kapitalnu dobit. Problem tog poreza je da je on uveden kao kompenzacija prema zahtjevu EU da se više oporezuje imovina nego dohodak,ali umjesto da se uvede nekretninski porez, kompromisno je nametnut porez na kapitalnu dobit i porez na dividendu. U trenutku kad je domaći Crobex index pao s 5000 bodova na 1100 bodova to je bila pogubna kombinacija iz koje se tržište pokušava izvući, ali mu treba poticaj. 

Nedavno je objavljeno da će se obveznim mirovinskim fondovima omogućiti da više ulažu u dionice jer su sad strogo određeni kriteriji. Mirovinski fondovi neće dignuti burzu, ali mogu biti neka vrsta market makera i ako bi se konačno SKDD, Hanfa i Zagrebačka burza dogovorili pa uveli short ili kratku prodaju i opcije, OMF- ovi mogu postati stabilizator tržišta. I taj projekt već desetak godina čeka na realizaciju u magli birokratske zapetljanosti.

Prošlog tjedna smo izvješteni da Ministarstvo prometa traži savjetnika za privatizaciju Croatia Airlinesa. Naravno da nisu obavijestili ZSE, ali s obzirom da država drži 97 posto vlasništva,  a mali dioničari svega nekoliko posto,  nije ni zabilježeno trgovanje na burzi. Evo odlične prilike da se Croatia Airlines privatizira putem burze, uključe mirovinski fondovi  i konačno da dobijemo odličnu dionicu na burzi i kvalitetno upravljanu kompaniju koja može profitirati od deset milijuna putnika-turista u hrvatskim zračnim lukama godišnje. Inače gradimo infrastrukturu, trenutačno se obnavljaju splitska i dubrovačka zračna luka, a putnike će prevoziti strane kompanije.

Proteklog tjedna na ZSE su dominirale dvije blue chip dionice;  HT koji se ustalio na cijeni od oko 150 kuna i Zagrebačka banka koja je na 58 kuna. Većinom se promet odnosi na blok-transakcije ili preslagivanje pozicija fondova. HT koji se proteklu godinu dana (52-tjedna) drži između 165 i 145 kuna postao je neatraktivan za male ulagače i smanjenjem dividende, koja je lani bila šest kuna ili samo četiri posto dividendnog prinosa. Zagrebačka banka se protekla 52 tjedna kreće u rasponu  između  64 i 45 kuna,  a dividendni prinos je 2018. bio pet posto, a 2017. čak oko osam posto.

Trakavica oko preuzimanja brodogradilišta Uljanik grupe koje je u stečaju se nastavlja. Obznanjeni su strateški partneri, a to su Brodosplit i jednim dijelom talijanska državna brodograditeljska kompanija Fincantieri (71 posto). Hanfa je odlučila ostaviti dionicu da se slobodno  trguje, pa su tako fluktuacije cijene bile redovite posljednjih nekoliko mjeseci u rasponu od dvije kune( 4. 9. 2018.)  do 16 kuna (25. 1. 2019). Takve stvari ostavljaju prostor za špekulacije i insajdersko trgovanje i nažalost  narušavaju povjerenje investitora. Nakon što je prošle godine napravljena greška i dopušteno je  trgovanje dionicama Agrokora i nakon čijeg konačnog sloma smo imali puno investitora koji su izgubili svoje ulaganje i sada tuže državu za odštetu, opet se ponavljaju iste greške.

Također se opet spominju novi zainteresirani kupci za udjel u Agrokoru, ali kako su u međuvremenu osnovane nove zrcalne tvrtke iz sastava koncerna, mali dioničari se nemaju čemu nadati. Fondovi koji gledaju kupnju udjela u Agrokoru razgovaraju direktno s ruskim bankama koje su preuzele većinski vlasnički dio nakon pretvaranja potraživanja u udjele.

*Autor je broker i investicijski savjetnik.

Autor posjeduje dionice Zagrebačke burze. Članak nije nagovor na kupnju ili prodaju. Stavovi izneseni u kolumnama osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.