LIBERALNA KAPITALISTICA

Čemu zalihe ulja, zašto ne mlijeka?

Građani gomilaju zalihe ulja. U Hrvatskoj. Navalili su na police pa kupuju količine koje bi im bile dovoljne i za godinu dana potrošnje. Strah je čudo. Posebno onaj iracionalni koji kad se u ovom slučaju verbalizira zvuči kao: "Neka mi imamo". Ulja.

22.03.2022. u 07:15
Ispiši članak

Europa je počela govoriti o nestašici, trgovine u Španjolskoj ograničile su kupnju. Europska unija jestivim se uljem većinom napaja iz ratom razorenih ukrajinskih žitnica. Zabrinutost Španjolaca za opskrbu uljem posebno ususret turističkoj sezoni za koju se nadaju baš kao i mi da će im biti dobra i profitabilna djeluje realno, a ograničenje kupnje radi stabilnosti opskrbe kao razumno. Španjolska 62 posto potražnje svojih potrošača za uljem osigurava uvozom iz Ukrajine. Hrvatska koja gotovo sve uvozi ipak proizvodi dovoljno ulja za potrebe domaćeg stanovništva i opskrba hrvatskih trgovina nije ugrožena koliko i opskrba španjolskih ili pak njemačkih trgovina koje također čak polovicu domaće potražnje zadovoljavaju uvozom iz Ukrajine.

Zabrinutost hrvatskih kupaca oko prekomjernih količina ulja djeluje manje racionalna od zabrinutosti u zemljama koje su ovisnije o uvozu, međutim gomilanje zaliha hrane najčešće nije motivirano racionalnom zabrinutošću već nerijetko iracionalnim strahom.

Ljudi kupuju zalihe ulja i pogrešno je osuđivati ih zbog toga, međutim potrebno je upozoriti da povećana potražnja za nekim proizvodom podiže i njegovu cijenu i poništava učinak smanjenja PDV-a na osnovne prehrambene namirnice koje stupa na snagu 1. travnja.

Nekoliko dana prije nego što je Putin 24. veljače napao Ukrajinu cijena jedne litre Zvijezdina suncokretova ulja u Konzumu je bila 15,99 kuna, a ulje se prodavalo po akcijskoj cijeni od 12,99 kuna.

Istovremeno trgovački lanac Kaufland reklamirao je zahvaljujući snižavanju PDV-a pojeftinjenje tog istog ulja na svojim policama s 15,99 kuna na 14,79 kuna za litru ulja.

Mjesec dana kasnije, dok se bližimo 24. ožujku litra Zvijezdinog suncokretova ulja u Konzumu košta 14,86 kuna. I nema akcijske cijene u uvjetima značajno povećanje potražnje radi stvaranja zaliha. Trenutačno se na ulju u Hrvatskoj dobro zarađuje, a prema svim pokazateljima bit će ga dovoljno za hrvatske potrebe.

Koliko će biti skupo ovisi u konačnici o tome koliko će ga netko biti spreman platiti, no nebo nije granica jer će država morati naći način da tu cijenu za hrvatske potrošače u uvjetima dostatne domaće proizvodnje zadrži na prihvatljivoj razini. Tome države u krizi i ratu služe.

S druge strane, ne gomilamo zalihe mlijeka. Ne gomilaju ih primjerice ni Nijemci koji su pohrlili po ulje. Njemačka je najveći proizvođač mlijeka u Europskoj uniji, slijede je Francuska pa Nizozemska. Hrvatska je svoju proizvodnju mlijeka odavno zanemarila, zapostavila, uništila prigrlivši blagodati uvoza. Uvozimo više od 50 posto mlijeka i ovisimo o tom uvozu, a sve više mliječnih proizvoda nastaje iz uvozne sirovine, a i njih naravno uvozimo. Statistički podaci za hrvatsko tržište kontinuirano svjedoče o padu proizvodnje mlijeka, o padu sadržaja mliječne masti u proizvedenom mlijeku što ga čini manje kvalitetnom sirovinom za mliječne proizvode.

Ukratko, ulja imamo, mlijeka nemamo, zalihe ulja gomilamo, a mlijeka će valjda, vjerujemo biti jer uvest ćemo ga, zar ne, od članica EU?

Ispada da više vjerujemo stranim proizvođačima da će nam osigurati opskrbu mlijekom nego što vjerujemo domaćim proizvođačima da će nam osigurati opskrbu uljem? Izgleda da se više bojimo da će poskupjeti nešto čega možemo proizvesti dovoljno, nego nešto čega zaista više ne proizvodimo ni za vlastite potrebe, a kamoli za napajanje potreba turističke sezone u koju još uvijek vjerujemo.

Koliko god strašno zvučalo, nije čak ni nerealno zapitati se hoće li se cijena litre mlijeka približiti cijeni litre ulja?

Naime, kako izvještava Financial Times cijene mlijeka rastu zbog poremećaja u opskrbi gnojivima i stočnom hranom uzrokovanim Putinovim ratom u Ukrajini, a punomasno mlijeko u prahu, proizvod kojim se najaktivnije trguje u ožujku je dosegnuo osmogodišnji maksimum. Novi Zeland, Europska unija, Australija, SAD i Argentina bilježe pad proizvodnje, farmeri traže više za svoje mlijeko, a zaraćene Rusija i Ukrajina obje su vodeći izvoznici gnojiva te važne hrane za stoku.

Možda je, samo možda, mlijeko u prahu pametniji izbor od ulja ako nešto gomilati treba?

 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.