Čemu uopće služe 'Nadzor' i 'Uporabna dozvola' u gradnji?

Mnogo je toga rečeno u Rovinju o nekretninama. Ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb upozorila je da cijene nekretnina nemaju razloga pasti dok god su kamatne stope niske, a država subvencionira kredite. Cijene nekretnina skočile su najviše u EU, čak 10,4 posto. Među umirujuće tonove treba svrstati one koji su govorili kako se kriza od prije 12 godina neće ponoviti jer nema takvih znakova. Isto tako, skupe nekretnine kupci većinom kupuju za gotovinu. 

No nešto drugo mi je zapalo za oko dok sam iščitavala izvještaje iz Rovinja. Bilo je tamo riječi i o kvaliteti gradnje. Isticalo se kako je kvaliteta gradnje danas, barem u Zagrebu, puno kvalitetnija nego prije desetak godina. To zvuči silno ohrabrujuće, zar ne? 

Ipak, najslađi sadržaj bilo koje priče pa tako i ove o rastu cijena nekretnina nalazi se na dnu i to tek pokojeg izvještaja. Tako je Poslovni dnevnik objavio i savjet kupcima nekretnina. Stručnjaci naime savjetuju svakom kupcu nekretnine ozbiljan oprez. Unatoč sve višim cijenama i boljoj kvaliteti, kažu stručnjaci, pri kupnji nekretnine je potrebno konzultirati profesionalce. Konkretno, potrebno je u kupnju stana ili kuće sa sobom povesti, savjetuju stručnjaci građevinskog stručnjaka koji će vam dati svoju procjenu kvalitete nekretnine i pravnog stručnjaka koji će provjeriti cijelu dokumentaciju nekretnine. 

Nije li to naprosto predivno? Nekretnine su, ustvrdili smo sve skuplje. Na tom valu bolje zarađuju građevinari jer su im krediti za gradnju jeftiniji, a prodani kvadrati skuplji. Zarađuju bolje i vlasnici zemljišta jer ako je kvadrat skuplji i zemlja na kojoj su kvadrati je skuplja. Zarađuje i država. Ubere više poreza na promet nekretninama. Zarađuju i agencije za promet nekretninama. Zarađuju i svi u lancu opremanja stanova. 

I kad kupac sve to plati, jer naravno svi u lancu su sve radili bilo bi dobro da plati i konzultante iz područja građevine i prava za provjeru dokumentacije? 

Govorimo li o novogradnjama, nakon takvog je savjeta stručnjaka opravdano postaviti pitanje čemu služi obvezni nadzor u gradnji i kakva je uopće “težina” državnog papira koji se zove "Uporabna dozvola?". Mora li kupac nekretnine, kao da živi u anarhiji, u kupnju nekretnine ići naoružan vojskom savjetnika zašto svi ti ljudi u lancu gradnje i prodaje nekretnina uopće zarađuju novac? 

Pitanje je naravno potpuno naivno. Tajna je u mentalitetu. U izvještajima iz Rovinja na temu nekretnina potkrala se i kovanica “utrka za zaradom”. Amaterski bih i bez stručne analize u ovom slučaju rado zaključila jednu tužnu činjenicu. Kriza koja je počela prije 12 godina, a potom se u Hrvatskoj zahvaljujući "izrazitim sposobnostima" i "nadljudskim naporima" političkih garnitura pretvorila u šestogodišnju recesiju gotovo je dotukla građevinski sektor. I cijeli lanac u priči o nekretninama... Iscrpila ga je. Isisala. Tko je preživio, preživio je.

Pojam "dugoročnog" u hrvatskoj ekonomiji ionako je nepoznanica, a kad se to zbroji s prethodnim, živimo u vremenu u kojem ono što je od građevinskog sektora preživjelo sada, dok boom traje, pokušava zaraditi što više i to po mogućnosti što brže. A poslije, ako pukne, pukne. Neće biti prvi put. Zato je savjet građanima da se čuvaju prevara više nego opravdan. Nadzor u gradnji koji propisuje država i papirologija koju kao garanciju upotrebljivosti nekretnina izdaje država nisu garancija ničega. To se samo plaća jer se platiti mora. Onoj državi čije službe i dalje nisu efikasne i nikad ni za što nisu odgovorne. Plaća ih se jer prema zakonima moraju postojati.