eduard petranović

Beljak - posljednji čavao u lijesu HSS-a: godina gašenja Radićeve stranke

14. siječnja 2017. su izbori za „novog“ predsjednika HSS-a. Krešo Beljak je suspendirajući i Nenada Matića, predsjednika zagrebačkog HSS-a, uklonio i posljednju prepreku za nastavak marša protiv hrvatskih seljaka. Time je izbore za predsjednika učinio samo formalnošću jer se tamo neće nalaziti suspendirani delegati te stotine suspendiranih HSS-ovih članova.
06.01.2017. u 19:10
Ispiši članak

“Moram istaknuti da bi rezultat izbora bio bolji da nije bilo opstrukcije nekih članova koji su radili protiv stranke. Stoga sam odlučio iskoristiti statutarne mogućnosti i po svojim ovlastima privremeno udaljiti 100 članova stranke, među kojima su najeksponiranija imena Darko Koren i Marijana Petir. To ne znači njihovo izbacivanje, nego pokretanje postupka gdje će pred stranačkim tijelima objasniti svoje postupke. Molim ih da se tijekom postupka suzdrže od komentara u medijima”, imaju osam dana da se žale, oni koji se ispričaju, neće biti sankcionirani”. 

To je izjavio trenutni i budući predsjednik HSS-a Krešo Beljak na dan kad je objavljena prva lista suspendiranih članova stranke, među kojima je i istaknuta europarlamentarka Marijana Petir. Zanimljivo, među suspendiranim članovima je i predsjednica jedne gradske organizacije mladeži HSS-a, za koju je Beljak nekako zaključio da je opstruirala rad stranke u kampanji za parlamentarne izbore?!

„Ne srljajte kao guske u maglu“. Tako je pak rekao onaj prvi, pravi i istinski tvorac Hrvatske seljačke stranke, ali i jedan od utemeljitelja ideje slobodne, neovisne i samostalne hrvatske države; Stjepan Radić. Te izreke su se sjetili mnogi stariji HSS-ovci i njihovi akademici kojih HSS u odnosu na broj članova ima najviše, na onu večer kad je Krešo Beljak donio odluku da na parlamentarne izbore ide s lijevom opcijom predvođenom Zoranom Milanovićem. I pogodili su. Unatoč silnoj podršci Milanovićevih medija, SDP je izgubio izbore. S tim porazom, došlo je nešto mnogo gore i za hrvatsko višestranačje opasnije od novog SDP-ovog poraza, a to je početak kraja Hrvatske seljačke stranke koja korijene vuče još od davne 1904. godine kad je osnovana pod nazivom Hrvatska pučka seljačka stranka. Nakon tog poraza, Beljak izvodi sramotni salto mortale te daje podršku Plenkovićevoj Vladi, ali izjavljuje da ostaje u koaliciji sa SDP-om. No, koalicija se raspala, Milanović je prošlost, a HSS je ostao na 4 (poklonjena) saborska oporbena mjesta i pao na najmanju podršku birača u povijesti. Stranka je u rasulu i sa strepnjom čeka svibanjske lokalne izbore koji bi trebali biti konačni pad nekad velike političke opcije, uz HDZ najvažnije povijesne stranke u Hrvata. Ironično, upravo će lokalni izbori pokazati da je Krešo Beljak instaliran od nekoga „izvana“ da sruši HSS, a upravo je HSS lokalno godinama jedna od najstabilnih stranaka te za običnog hrvatskog seljaka i najvažnija.

No, u međuvremenu se unutar stranke izdogađalo svašta. Bivši predsjednik Branko Hrg svoju sreću pronašao je u novoj stranci HDS-u bliskoj Plenkoviću i HDZ-u, a iz tabora suspendiranih saznajem da je 99 posto suspendiranih članova i njihovih frakcijskih istomišljenika ostalo na okupu, još su uvijek članovi HSS-a, ali na lokalne izbore namjeravaju izaći kao nezavisni kandidati. Jedan od najistaknutijih članova iz suspendirane bojne rekao mi je da neće izlaziti s izbornim listama prije 14.1.2017. kad će Beljak zabiti posljednji čavao u lijes baštinika lika i djela Stjepana Radića. Oni će na izbore pod novom nezavisnom platformom sličnom kao MOST, ali ih većina neće biti članovima stranke jer se iz moralnih razloga i godina koje su dali HSS-u ne žele učlanivati u druge stranke. No, sigurno će biti zanimljivo vidjeti kako će glasači zaokruživati izborne listiće na kojima će na nekoliko različitih opcija vidjeti imena koja su donedavno zaokruživali kao opciju HSS. Već sada ima nekoliko HSS-ova, a konačni raspad sistema dogodit će se nakon 14.1.2017. kad veliki broj ljudi najavi da na izbore izlaze kao nezavisni kandidati. Zabrinjavajuće je i što institucije dozvoljavaju ilegalno uništavanje HSS-a jer su suspendirani prijavili sve protustatutarne odluke novoga predsjednika i način na koji su se brisali ljudi i cijele (najuspješnije) županijske organizacije. Iz Ministarstva je došao odgovor da će zatražiti glavni odbor HSS-a da se izjasni, no to će trajati ne samo duže od 14.1, nego i nakon lokalnih izbora u svibnju nakon čega će biti više nego kasno.

Jedno je sigurno. HSS kao takav više ne postoji. Krešo Beljak je pro lijevo orijentirani HSS-ovac koji je postavljen od Milanovićeve struje s dva zadatka. Jedan je da zajedno s Milanovićem osvoji vlast, a drugi je ( i on se upravo događa) da ako Narodna koalicija ne osvoji vlast, on satre HSS do temelja i napravi neku novu, kvazi-lijevu seljačku opciju koja će služiti kao paravan za uhljebljivanje HSS-ovaca koji su za vrijeme najslavnijih dana te stranke bili na marginama i nisu mogli skupiti 5 glasova u vlastitom selu. To se danas događa, HSS broji zadnje dane, a osuđeni obijač automobila i stravstveni sakupljač radio uređaja izbacio je sve vrijedno iz stranke, a na njihove pozicije postavio anonimce. Oni su sad predsjednici organizacija, samo što niti sami nisu sigurni kojoj organizaciji su na čelu jer HSS više ne postoji.

 

 

 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.