APSURDNO Potpore za digitalizaciju namijenjene su prerađivačkoj industriji, a ne izdavaštvu i trgovini; ali njima se ne smiju financirati novi načini prodaje!?

Zainteresiranim je poduzetnicima tumačila detalje ljetnog Poziva za bespovratne potpore za digitalizaciju vrijednog 206 milijuna kuna koji je prošli tjedan podigao veliku buru u poslovnoj zajednici mikro, malih i srednjih poduzeća kojima je novac namijenjen zato što je mogućnost prijavljivanja projekata zabranjena informatičkoj industriji, trgovački sektor nije vraćen među prihvatljive djelatnosti, a popis neprihvatljivih djelatnosti povećan je tri puta. Neformalnim je kanalima poduzetnicima iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja pod vodstvom Davora Filipovića poručeno da je smisao isključivanja niza industrija taj da se isključe uspješni, a da se pomogne posrnulima. Zbog toga je uvjet ostvarivanje operativne dobiti iz poslovanja u 2021. godini. 

Zato su valjda isključili izdavačku djelatnost. Zbog uspješnosti iako jedva drži glavu iznad vode, kao i neprehrambena maloprodaja. Informatički sektor recimo jest uspješan, no njima se dok je poziv pripreman zamjeralo to što su navodno najspremniji za natječaje pa uvijek uzmu najviše novca i zato su ovaj put izostavljeni. Podugačka lista djelatnosti koje prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti nisu prihvatljive za prijavu na Poziv ponukala je poduzetnike i savjetnike za EU projekte na detaljnije raspitivanje. Tako su u proteklih nekoliko dana doznali da se svakom sadržaju može doskočiti određenom formom, pa će informatičke tvrtke registrirane za neku proizvodnu djelatnost možda naći put do bespovratnih sredstava za digitalizaciju kroz neku od sporednih djelatnosti za koju su registrirane pri sudskom registru. Upravo to je na webinaru za poduzetnike isticala i savjetnica za izradu EU projekata ponavljajući kako je bez obzira na glavnu djelatnost koja je možda neprihvatljiva moguće izboriti novac za digitalizaciju poslovanja ako je moguće posao koji tvrtka radi i proces koji želi digitalizirati povezati sa sporednom djelatnošću za koju je registrirana. 

Slušajući webinar savjetničke tvrtke s ciljem da bolje razumijemo kojim djelatnostima je poziv za dodjelu bespovratnih sredstava zapravo namijenjen nameće se zaključak da je namijenjen onima koji se u kratkim ljetnim rokovima najbolje budu znali snaći ili im sami birokrati iz Ministarstva ponajviše budu na usluzi usmjeravajući ih kroz kompleksno sito nametnuto dodjeli bespovratnog novca Unije. Također, izgleda da je Poziv zahvaljujući ograničavanju djelatnosti s kojima mu se može pristupiti ponajviše namijenjen prerađivačkoj industriji. Ona pak ni do sada nije bila zanemarena pa je i dalje nejasno zašto su ostale industrije izbačene ili ostale izvan popisa prihvatljivih industrija u zemlji u kojoj nitko zapravo nije dovoljno uspješan samo u neki nešto malo bolji od drugih jer su ti drugi tragično neuspješni. Da je drugačije ne bismo gospodarski bili pro dnu EU. 

Naime, prema podacima samog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u svim dosadašnjim pozivima za dodjelu novca namijenjenog digitalizaciji bilo putem vaučera ili putem ugovora najviše je novca dodijeljeno upravo prerađivačkoj industriji. Putem sustava vaučera, odnosno Poziva na dostavu projektnih prijava "WWW vaučeri za MSP-ove" najviše je dobila skupina stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti 137 ugovora vrijednih 7,82 milijuna kuna, potom prerađivačka industrija 95 ugovora vrijednih 6,47 milijuna kuna, pa djelatnosti informacije i komunikacije kroz 71 ugovor u vrijednosti 4,71 milijun kuna, te administrativne, uslužne i pomoćne djelatnosti kojima je kroz 46 ugovora dodijeljeno 3,04 milijuna kuna. U okviru prvog Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-ova u područjima s razvojnim posebnostima kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) najviše je profitirala prerađivačka industrija kada joj je kroz 87 ugovora dodijeljeno 46,1 milijun kuna, dok su stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti dobile 12,15 milijuna kuna kroz 39 ugovor, a trgovina na veliko i malo te popravak motornih vozila 14,83 milijuna kuna kroz 36 ugovora. 

U drugom IKT pozivu trgovina je već izbačena s popisa prihvatljivih djelatnosti, no informatička industrija je kroz 104 ugovora dobila ukupno 5,88 milijuna kuna dok je prerađivačka industrija dobila 43,84 milijuna kuna kroz 320 sklopljenih ugovora, a skupina stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti kroz 235 ugovora dobila je 6,85 milijuna kuna. 

Podaci ministarstva govore da niti trgovački sektor niti sektor informatike nisu pretjerano crpili bespovratna sredstva za digitalizaciju u odnosu na druge, a kako je riječ zapravo o potporama male vrijednosti jako je upitno zašto je krug prihvatljivih djelatnosti drastično smanjen. Posebno je to upitno uzmemo li u obzir riječi savjetnice za EU projekte koju nećemo imenovati jer webinar nije bio originalno namijenjen novinarima. Savjetnica je poduzetnicima rekla da je smisao financiranja digitalizacije zadovoljavanje potreba korisnika i širenje tržišta.  – Nemojte se voditi motivom smanjivanja troškova ili smanjivanja broja zaposlenih nego ciljem povećanja vašeg tržišta – rekla je objašnjavajući kako će se novac uložen u digitalizaciju smatrati uspješno uloženim ako korisnik novca bude mogao pokazati da mu je prodaja u 2025 rasla u odnosu na 2021. godinu zahvaljujući digitalizaciji. Za uspješnost se dakle traži rast prodaje, ali nije prihvatljivo da se proizvođaču između ostalog financira razvoj novih kanala i načina prodaje. Uspješnost aktualnog Poziva s rokom predaje projekata 12. kolovoza mjerit će se pak u tome koliko će novca uopće biti povučeno.