Analitičari Hrvatsku označili ključnim američkim saveznikom: Vučić odabrao EU i njemački kapital

Iza toga društva stoji Sergej Nariškin, ujedno i direktor ruske Vanjske obavještajne službe, koji im se obratio i video porukom. Vulina je, podsjetimo, lani ruski predsjednik Vladimir Putin odlikovao ordenom prijateljstva, a Vulina, inače svojedobno i ministra obrane Srbije je srpski predsjednik Aleksandar Vučić smijenio s mjesta šefa Bezbednosno-sigurnosne akcije na zahtjev SAD-a.

S obzirom tko je sve bio na osnivačkom skupu i što je još važnije tko nije bio, možemo izvući neke zaključke. U prvom redu vodstvo Srpske pravoslavne crkve jasno je dalo do znanja da ostaje na tragu širenja velikosprske ideje, ali i čvrste vezanosti Beograda uz Rusiju.

Izostanak Vučića još je jedna potvrda kako se on odlučio što više odmaknuti od Rusije i bez obzira na javne izjave, on je izabrao stranu Zapada.

FOTO: Screenshot/Sky news

Odlazak obavještajne legende

Rusija to ne prašta. Neredi proteklih mjeseci po Srbiji, pozicioniranje Vučića na ruskoj proslavi pobjede u Drugom svjetskom ratu gdje je bio u drugom planu, te osnivanje ovoga skupa jasna mu je poruka kako Rusija više s njim ne računa.

Potvrdu toga dobio sam i prije nekoliko dana na zanimljivom skupu o kojem u hrvatskim medijima nije bilo riječi.

Bilo je to neformalno okupljanje nekoliko istaknutih bivših (i sadašnjih) obavještajaca koji sada rade za razne konzultantske tvrtke, a čije aktivnosti su se prelamale ranije na ovom području.

Tom su se prilikom prisjetili i legendarne britanske šefice obavještajne službe MI5 (sigurnosne službe zadužene za unutarnju sigurnost Velike Britanije) Stelle Rimington, koja je prije nekoliko mjeseci umrla u 90. godini, što hrvatski mediji nisu zabilježili. Zašto je ona bitna? Nakon obavještajne karijere napravila je izvrsnu karijeru spisateljice špijunskih bestselera, a na čelu britanske obavještajne bila je upravo u doba hrvatskog Domovinskog rata od 1992. do 1996. 

Imao sam osobno tu čast upoznati je tijekom boravka u Sjedinjenim Državama i moram priznati da mi je promijenila pogled na ključne sigurnosne aspekte modernih država. Vidjela je stvari unaprijed, među prvima upozorila na rast islamskog terorizma, ali i tehnološke mjere kojima će se Zapad suprotstaviti u razbijanju terorističkih ćelija.

Protiv suđenja u Muenchenu

Zanimljiv je bio i njezin negativan stav o hrvatskom izručenju Njemačkoj šefova bivših jugoslavenskih službi Josipa Perkovića i Zdravka Mustaća, o čemu sam tada pisao za vodeći hrvatski dnevni list.

No njezini nasljednici sada su strateški analizirali stanje u Europi u ozračju ruskih agresivnih prijetnji.

Kao četiri glavna američka saveznika u srednjoj i istočnoj Europi označili su Poljsku, Hrvatsku, Albaniju i Kosovo. Hrvatska bi, prema toj analizi, putem LNG-a na Krku i Jadranskog naftovoda trebala odvojiti Mađarsku i Srbiju još više od ruske zone utjecaja, dok bi Poljska trebala biti zemlja koja bi, u perspektivi, nakon Ukrajine trebala izdržati najjači ruski udar u slučaju daljnje eksalacije rata.

Rusija kreće na Europu do 2030.?

Obavještajni analitičari nimalo ne dvoje oko toga hoće li se Rusija upustiti u daljnju agresiju. Njihovo je mišljenje da će paralelno s Ukrajinom otvoriti još jedno ratno žarište sa zemljom izvan NATO-a (Moldova, Gruzija ili neka treća država), dok će u otvoreni sukob sa Zapadom ući najkasnije do 2030. godine.

Strateške procjene se razlikuju ovisno od autora, no nitko od njih ne dvoji oko toga da za SAD glavna prijetnja ostaje Kina i tu podržavaju Trumpovu pacifičku orijentaciju te usmjerenost na jačanje američkog utjecaja u Latinskoj Americi.

Američka CIA upozorava Hrvatsku

Zanimljiv detalj odnosi se na Europsku uniju, a tiče se i Hrvatske. Iako mnogi Hrvati imaju pozitivne stavove prema Njemačkoj, kao njezin glavni oslonac u jugoistočnoj Europi analitičari označavaju Vučićevu Srbiju (rudnici, industrijska baza).

Isto tako, analiza pripremljena o hrvatskoj političkoj sceni (za jednog novog veleposlanika koji ovih dana stiže u Zagreb), otkriva zanimljive detalje kako strani političari gledaju na Hrvatsku.

FOTO: Vlado Kos/CROPIX

HDZ preuzima Anušić, a Milanović želi u Banske dvore

Procjenjuje se kako Andrej Plenković nakon ovog mandata neće više biti premijer, a najviše izgleda za preuzimanje HDZ-a daje se sadašnjem ministru obrane Ivanu Anušiću koji je ostavio dobar dojam na američke investitore (Jabil u Osijeku), ali i na dužnosnike NATO-a.

Manje izgleda daje se aktualnom predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću, koji bi, kako se navodi, više odgovarao Europskoj komisiji. Za Plenkovića se procjenjuje kako će otići na neku dužnost u Europsku komisiju ili se povući s političke scene “zbog narušenog zdravlja”.

Hrvatska obavještajna hitno mora identificirati sve suradnike BIA-e

O Zoranu Milanoviću, u analizi koja ima karakter visoke povjerljivosti, govori se kao o političaru pod jakim ruskim utjecajem koji će vjerojatno ponovno pokušati postati predsjednik Vlade te koji spaja Možemo i SDP, dok se o njegovom, iako je za to još prerano, nasljedniku ističe samo jedno ime zasad – zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević – kao Milanovićev izbor, ali i osoba koja bi odgovarala stavovima Europske komisije zbog zelenih politika i liberalnih (woke) pogleda na ljudska prava.