(GEO)POLITIČKI OBJEKTIV

Aktualna kriza jača ulogu nacionalnih država i udarac je globalizaciji te procesu europskog ujedinjenja

U prošloj kolumni nastojali smo upozoriti na moguće ekonomske posljedice aktualne korona-krize. U međuvremenu prognoze su postale još crnje. U Sjedinjenim Američkim Država prošli je tjedan napravljeno 3,28 milijuna zahtjeva za naknade za nezaposlenost, a prognoze su da bi u Njemačkoj oko milijun ljudi moglo ostati bez posla.

29.03.2020. u 22:00
Ispiši članak

Njemački Ifo institut poručuje da će recesija koja je započela biti majka svih recesija. Prognoza da će svjetski BDP pasti za 1,5 posto sada se čini iznimno optimističnom. Pogođeni su svi sektori gospodarstva, a globalni lanac opskrbe i suradnje ozbiljno je poremećen.

Države ubrizgavaju ogromne količine novca u gospodarstvo, a tu prednjači SAD koji će pomoći gospodarstvu s dva bilijuna dolara. I dalje su mnogi dijelovi svijeta u karanteni. Ipak, američki predsjednik Donald Trump poručuje kako će se do Uskrsa biznis u Americi pokrenuti. Taj će model vrlo vjerojatno, s manjim ili većim intenzitetom, slijediti i druge države tako da će kombinirati karantenu za starije osobe i rizične skupine, dok će se ekonomija postupno pokretati. Nastavljanje ovakvoga stanja još nekoliko mjeseci imalo bi apokaliptične posljedice po svjetsku ekonomiju, ali i političku i socijalnu stabilnost.

Nema europske solidarnosti

Osim na planu svakodnevnog života i ekonomije, korona-kriza stvara potrese i na planu međunarodnih odnosa, a to se posebno odnosi na Europsku uniju i odnose velikih sila. Umjesto mušketirske parole "svi za jednog i jedan za sve" u EU trenutno vrijedi ona francuska "svaki čovjek za sebe". EU mainstream mediji svakodnevno upozoravaju na manjak solidarnosti između država članica.

Primjerice, austrijski Der Standard primjećuje: "U borbi protiv korona virusa egoizam njezinih članica paralizira Europsku uniju. Na primjeru zaštitnih maski jedinstvena Europa demaskira se na stravičan način. Nema 'europske solidarnosti', koja se neprestano troši u svečanim političkim govorima. Nema je među članicama EU-a. Svaka nacionalna vlada najprije gleda kako stoji u anketama. Kako bi se inače moglo objasniti da nema zajedničkog europskog postupanja u borbi protiv korona virusa? Postoji 27 različitih strategija zatvaranja granica, ograničenja izlazaka, zaštitnih mjera, testiranja, obveze nošenja maski i zaštitnih razmaka. Svaka zemlja za sebe određuje koliko dugo će biti zatvorene škole, sveučilišta i državna tijela. Na granicama je čak bilo neveselog revanširanja: ti si meni zatvorio granice, a ja tebi neću propuštati njegovateljice koje rade 24 sata i jako ti trebaju. I što god bili razlozi: zadržati zaštitne maske i respiratore namijenjene prijateljskoj zemlji u nevolji, to nikako ne ide. Poljska i Češka upravo u tom smislu izazivaju negativnu senzaciju – ali trvenja je bilo i na austrijsko-njemačkoj granici".

Njemački Der Spiegel slično upozorava: "Italija i Španjolska su ostavljene na cjedilu da se snalaze same.  (…) U cijeloj Europi aktualna krizna situacija dovodi rađanja novih saveza, novih inicijativa i do obnavljanja hrabrosti političkih centrista. Njihov prvi zadatak nakon suzbijanja pandemije jest da ponovno osmisle Europu, i da je ponovno izgrade na novi i bolji način. Europska unija koju trenutno reflektira Europska komisija nam nije potrebna. U stvari, ona se već raspala u komadiće u rukama onih koji pokušavaju da ju zadrže".

Najveći stres test u povijesti Europske unije

Još je ekonomska kriza 2008. pokazala nedostatak solidarnosti i koordinirane zajedničke politike unutar EU-a, a to je dodatno potvrdila i migrantska kriza sedam godina kasnije. Korona-kriza ponovno ljulja europski projekt i pokazuje da u vremenu krize "svaka ptica svome jatu leti". Akteri rješavanja krize nisu nadnacionalne EU organizacije, nego nacionalne države. Donald Trump izjavljuje da cjepivo želi samo za SAD, a Angela Merkel u 12 minuta govora niti jednom ne spominje EU. "Kada je Europi doista trebao duh 'svi za jednoga', odgovor mnogih u početku je bio 'samo za mene'", rekla je Ursula von der Leyen neki dan u govoru u Europskom parlamentu.

Austrijski kancelar Sebastian Kurz slično upozorava: "U Europi možete vidjeti da solidarnost ne funkcionira kada situacija postaje ozbiljna". Francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio je EU lidere kako korona virus prijeti samom opstanku temelja Europske unije kao što je zona slobodnog kretanja, odnosno izostanak državnih granica u Schengenskom prostoru. Pozvao je sve zemlje EU-a da u ovom trenutku pokažu solidarnost.

Daniel Steinvorth u kolumni za Neue Zürcher Zeitung iznosi mišljenje da je pandemija korona virusa za EU stres test možda daleko jači od Brexita, krize u eurozoni 2008. ili migracijske krize 2015. "Za Europsku uniju korona virus najveći je stres test u njezinoj povijesti. Europska unija preživjela je mnoge krize, ali Covid-19 potresa zajednicu država u  njezinoj srži". Martina Meister u kolumni za Die Welt upozorava da aktualna kriza ne pridonosi europskom ujedinjenju, nego razjedinjavanju. Ne zatvaraju se samo realne granice, nego i mentalne granice. Nacionalni egoizmi jači su od međunarodnog poziva solidarnost, smatra Meister. Sve navedene primjedbe velikim su dijelom točne. Upravo u kriznim situacijama europski bi projekt trebao pokazati svoju svrsishodnost. Nikome ne treba kišobran kad je sunčano vrijeme, nego kad pada kiša.

Za i protiv korona-obveznica

Iako predsjednica Europske komisije Ursula yon der Leyen izjavljuje da se "Europa vratila", u Uniji postoje različita mišljenja o načinu kako treba izgledati izlazak iz krize. Italija, Španjolska i Francuska traže uvođenje euro-obveznica – korona-obveznica, a tome se protive Njemačka, Austrija i Nizozemska. Zašto se Merkel i saveznici boje uvođenja zajedničkih obveznica kojima bi članice eurozone mogle zajedno posuđivati novac na tržištima kapitala i zajedno jamčiti za svoje dugove? Zato što bi taj mehanizam dodatno opteretio porezne obveznike u Njemačkoj, Austriji i Nizozemskoj. Samo njemačke porezne obveznike, procjena je, to bi koštalo 20-30 milijardi eura. Gospodarski slabije zemlje poput Italije plaćale bi niže kamate, a gospodarski snažnije kao Njemačka više kamate za preuzete dugove. Njemačka bi imala odgovornost za dugove drugih država, a ne bi imala instrumente za ozbiljniji utjecaj na njihovu financijsku politiku. "Nikome ne dajem svoju kreditnu karticu, jer ne znam što bi sve netko s njom mogao učiniti", opisao je za Deutsche Welle problem jedan EU-diplomat u Bruxellesu.

Talijanski premijer Giuseppe Conte ne odustaje od ideje uvođenja korona-obveznica jer se prema njegovu mišljenju na aktualni simetrični šok treba reagirati inovativnim i primjerenim financijskim instrumentima. I Conte i francuski premijer Emmanuel Macron vjerojatno će ovu krizu nastojati iskoristiti za pretvaranje eurozone u transfernu zonu. Conte se posebno protivi dodjeli novca iz Europskoga stabilizacijskog mehanizma uz nametanje bilo kakvih uvjeta, koji bi se odnosili na strukturne reforme i pakete štednje. Kurz se pak oštro protivi "pozajedničenju dugova". Na kraju je postignut sljedeći kompromis: za svladavanje gospodarskih posljedica korona krize, eurogrupa, kojom predsjeda portugalski socijaldemokrat Mario Centeno, u roku od dva tjedna izradit će novi model za zajednički krizni mehanizam.

Šefica Europske središnje banke Christine Lagarde, prema informacijama Reutersa, pozvala je nejedinstvene europske čelnike da odlučnije rade na ublažavanju udara pandemija korona virusa na ekonomiju. Legarde se zalaže za hitnu akciju, a upozorila je i na predviđanja duboke recesije i cijenu koja će biti plaćena zbog nejedinstva.

Najprije Kina, Rusija i Kuba, pa tek onda europska solidarnost

Italija se usred ove krize osjeća ostavljenom od strane drugih EU država, a to su spretno, ne samo zbog solidarnosti, nego i zbog cilja stvaranje slike nesebičnih pomagača, iskoristile Kina, Rusija i Kuba. Kina je Italiji isporučila medicinsku pomoć (u isto vrijeme dok su Francuska i Njemačka maske zadržavale za sebe), u Italiju je sletjelo 14 ruskih vojnih zrakoplova s osobljem i specijalnom opremom, a Kuba je poslala 53 liječnika i njegovatelja. Kina želi izgraditi "zdravstveni put svile", rekao je kineski šef države Xi Jinping nedavno talijanskom premijeru Conteu u jednom telefonskom razgovoru. Italija bi u budućnosti mogla osjećati veću povezanost s Rusijom i Kinom, zapaža Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Na kraju je proradila i europska solidarnost. Njemačka je u Italiju poslala zrakoplov sa sedam tona pomoći, među kojom je 300 respiratora. Bolesnici iz intenzivne njege u Bergamu liječe se sada u Saskoj, a francuski predsjednik Macron na Twitteru je zahvalio Njemačkoj, Švicarskoj i Luksemburgu što su u svoje bolnice primili Francuze oboljele od korona virusa. Šef njemačke diplomacije Heiko Maas istaknuo je da  će se materijalni i kadrovski kapaciteti unutar EU-a brzo stavljati na raspolaganje tamo gdje će biti najveća potreba. Europska komisija predlaže investicijsku inicijativu kao odgovor na korona krizu, a sredstva bi bila namijenjena zdravstvenim sustavima, malim i srednjim poduzećima, tržištima rada i drugim ugroženim dijelovima gospodarstva. Za Republiku Hrvatsku ovom je inicijativom, koja bi trebala predstavljati tek početak mjera pomoći, osigurano 1,158 milijardi eura.

Europska solidarnost je proradila, ali sa zakašnjenjem. Šteta, posebno u percepciji, već je bila nanesena.

Foreign Affairs: Kina taktizira kako bi preuzela vodstvo u svijetu

Korona-kriza imat će i mnogo šire posljedice po međunarodne odnose. Središte svjetske moći posljednjih se godina sve više seli na Istok, u azijsko-pacifičku regiju. Sada bi taj proces mogao biti još više ubrzan. Kina se nalazi pred pobjedom nad korona virusom, a američka ekonomija zbog karantene stagnira. To je nešto što Donalda Trumpa jako brine. Njegova je bojazan da će Kina iskoristiti ovu situaciju kako bi preuzela vodstvo u globalnoj borbi za dominaciju. Zato se i najavljuje pokretanje biznisa već do Uskrsa iako je upravo SAD trenutno najviše žarište pandemije.

Neue Zürcher Zeitung se pita ne pretvara li kriza s korona virusom Balkan u mostobran Kine, a Kurt M. Campbell i Rush Doshi u tekstu za američki Foreign Affairs upozoravaju da dok SAD posustaje u borbi protiv korona virusa koji se pretvorio u globalni događaj, Kina trenutno taktizira kako bi preuzela vodstvo u svijetu. 

Posljedicama korona-krize po međunarodne odnose u američkom magazinu Foreign Policy pozabavili su se i "vodeći svjetski mislioci" (kvalifikacija ovoga magazina), njih 12, a mi ćemo ovdje izdvojiti neka zanimljiva promišljanja.

Prema sinocentričnoj globalizaciji?

Viši suradnik Instituta za proučavanje Azije pri Singapurskom nacionalnom sveučilištu Kishore Mahbubani smatra da COVID-19 neće fundamentalno izmijeniti globalne ekonomske trendove, ali će ubrzati one koji su već počeli: udaljavanje svijeta od amerocentrične prema sinocentričnoj globalizaciji. Mahbubani smatra da su američki građani izgubili vjeru u globalizaciju i međunarodnu trgovinu

"Slobodnotržišni sporazumi su postali politički toksični, s ili bez uloge predsjednika Donalda Trumpa. Nasuprot tome, Kina nije izgubila tu vrstu vjere. Zašto? Postoje dublji povijesni razlozi. Kineski lideri sada dobro znaju da je 'stoljeće poniženja' Kine (1842-1949) bilo posljedica napora njenih samozadovoljnih lidera da kinesku državu odsjeku od ostatka svijeta. Sasvim različito od toga, proteklih nekoliko desetljeća ekonomskog preporoda su posljedica globalnog povezivanja sa svijetom. Osim toga, kineski narod je doživio eksploziju kulturnog samopouzdanja. Uvjereni su da se mogu ravnopravno nadmetati u svim oblastima."

Smjena moći i nova strategija

Profesor međunarodnih odnosa na Harvardu Stephen M. Walt smatra da će pandemija osnažiti državu i ojačati nacionalizam. Vlade svih vrsta će usvajati hitne mjere za upravljanje krizom, a neće biti voljne odreći se novih ovlaštenja nakon što kriza završi. Iako ne navodi eksplicitno o kojim se ovlaštenjima radi, jasno je kako je riječ o mjerama nadzora građana. Prema Waltu, COVID-19 će stvoriti svijet koji je manje otvoren, manje prosperitetan i manje slobodan. I on smatra da će kriza ubrzati smjenu moći i utjecaja od Zapada prema Istoku.

Još jedan poznati harvardski profesor Joseph Nye ističe kako će SAD morati osmisliti novu strategiju nacionalne sigurnosti. Više ne treba razmišljati o američkoj moći nad drugim zemljama, nego je potrebno shvatiti koliko je važna moć koja se ostvaruje djelujući zajednički s drugim akterima.

Veći broj neuspješnih država?

Predsjednik američkog Savjeta za međunarodne odnose Richard Haas ima najpesimističnija predviđanja po sadašnji međunarodni poredak. Kao posljedicu korona-krize on predviđa to da će se većina država u sljedećim godinama posvetiti sebi i da će se više baviti onime što se događa unutar njihovih granica, nego izvan njih. Nadalje, Haas predviđa pomake prema selektivnoj samodovoljnosti (i, kao rezultat toga, razdvajanje ekonomija) s obzirom na ranjivost lanaca opskrbe. Postojat će i veće protivljenje migracijama. Mnoge države će se teško oporaviti od krize te će slabe i neuspjele države postati još češća pojava u svijetu nego što je to danas slučaj. Kriza će vjerojatno ubrzati aktualno pogoršanje kinesko-američkih odnosa i slabljenje europskih integracija. Kriza ukorijenjena u globalizaciji će prije oslabiti nego povećati spremnost i sposobnost svijeta da se s njom uhvati u koštac.

Povratak nacionalnih država

Kako bilo, jasno je da će korona-kriza izmijeniti ne samo naš svakidašnji život i navike, ne samo strukturu ekonomije, nego će se snažno reflektirati i na međunarodne odnose. Aktualna kriza nedvojbeno će nanijeti određeni udarac globalizaciji i procesu europskog ujedinjenja. Uloga nacionalnih država nesumnjivo će ponovno postati važnija (jačanje suverenističkih opcija vidjeli smo i prije ove krize), no pretjerane su prognoze o disoluciji EU i smrti globalizacije.

Svijet je, naime, nepovratno globaliziran. Niti jedna zemlja nije izolirani otok, a međuovisnost će i dalje biti na visokome stupnju. Autarkične koncepcije odavno su neprovedive. No nacionalne države nepovratno su se vratile na globalnu scenu i toga bi trebali biti svjesni svi politički akteri u EU.

Kriza je dobra prilika za političku, ekonomsku i intelektualnu mobilizaciju, ali i mobilizaciju za jačanje zdravstvenih kapaciteta. Bit će potrebno preispitati pravce i modele razvoja međunarodnih odnosa koji će u sljedećim mjesecima i godinama doživjeti mnoge promjene.

I Hrvatska treba nastaviti aktivno raditi na suzbijanju virusa, na oporavku gospodarstva, ali i razmatrati i analizirati promjene u međunarodnom okruženju. Živimo u – eufemistički govoreći - zanimljivim vremenima kad će biti potrebno mnogo vještine i pameti za donošenje političkih odluka. Tko god će biti na vlasti – neće mu biti nimalo lako.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.