Ako domaći radnici u Hrvatskoj nisu zadovoljni, zašto bi stranima bilo dobro?

Kvalitetni poslodavci podižu plaće, ulažu u kvalitetu radnih uvjeta i u mnogočemu su prisiljeni boriti se za radnika za razliku od ne tako davnog vremena kada je vladala filozofija prema kojoj su se svi zamjenjivi i radnici morali boriti da zadrže poslove. Kako je protumačio Galić, do takvog stanja na tržištu smo došli zahvaljujući tome što se više ljudi na godinu umirovljuje nego što izlazi na tržište rada i što naravno ljudi iseljavaju iz Hrvatske u potrazi za kvalitetnijim životom.

Istovremeno, Hrvatsku su počeli preplavljivati strani radnici pa dok je Galić obrazlagao razloge nezadovoljstva hrvatskih radnika svojim poslovima i poslodavcima, Dario Dudas, načelnik sektora za strance i međunarodnu zaštitu u Ministarstvu unutarnjih poslova, na Hrvatskom je radiju iznosio podatak da je lani izdano 121 tisuća radnih dozvola za strance, a ove godine već 38 tisuća, što je u odnosu na isto razdoblje lanjske godine povećanje od visokih 57 posto.

Strane radnike hrvatski poslodavci traže za poslove koje među hrvatskim radnicima nitko ne bi obavljao, pojasnio je Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije na radiju HRT-a, dok je profesor Galić, govoreći o domaćim hrvatskim radnicima, tumačio kako ljudi odlaze tamo gdje misle da im je bolje jer kada rade neki posao onda poslodavcu prodaju, rekao je, "svoje vrijeme, svoju kožu, za uvjete koje dobivaju", a osim plaće važni su im odnosi na poslu i osobni rast, odnosno žele raditi nešto smisleno i korisno.

Sva bi ova dinamika na tržištu rada bila nekako razumljiva i prihvatljiva kad bi Hrvatska bila zemlja s  jednom od naprednijih ekonomija u Europskoj uniji, a ne jednom od nazadnijih, kad bi bila među razvijenijima, a ne manje razvijenima i kad bi težište gospodarstva bilo na nekoj održivoj proizvodnji ili uslugama s visokom dodanom vrijednošću, a ne na turizmu utemeljenom poglavito na eksploataciji geografskog položaja i blage klime.

Što je prava istina?

Je li doista istina da hrvatski poslodavci traže strane radnike pretežno za poslove koje hrvatski radnici ne žele obavljati ili su hrvatski radnici hrvatskim poslodavcima postali preskupi i zahtjevni pa propituju gdje im može biti bolje i nije baš istina da ne bi radili poslove za koje se angažira strance nego ih jednostavno ne bi radili pod ponuđenim uvjetima? Ne bi trebalo isključiti potrebu nekog detaljnijeg istraživanja domaćeg tržišta rada sada kada se na njemu trend preokrenuo tako da su u većoj brizi poslodavci nego radnici, a pri tom bi trebalo imati na umu da Hrvatska nije Njemačka. To konkretno znači da se ne možemo baš pohvaliti da smo odjednom postali zemlja useljavanja za strane radnike koji nam dolaze kao što je Njemačka useljenička destinacija za nas u koju mnogi više ne odlaze samo da bolje zarade već nažalost taj odlazak ima dublju poruku – odlaze kako bi svojim obiteljima zapravo kupili bolje prilike za sve ono o čemu je govorio profesor Galić.

I strani radnici u Hrvatsku dolaze jer smatraju da će im kod nas biti bolje i ne griješe jer dolaze iz još manje razvijenih i još siromašnijih zemalja, s drugih kontinenata, i ne bi bilo neobično kad bi Hrvatsku kao svojedobno azilanti smatrali samo tranzitnom postajom na svojem putu do neke i za njih bolje Europe. Jer brzo će i oni shvatiti da su hrvatski radnici među pet najslabije plaćenima u EU i zapitati se mogu li i oni negdje drugdje proći bolje. Zašto bi stranim radnicima u Hrvatskoj bilo dobro, ako domaćima nije? Nijemci ne odseljavaju trbuhom za kruhom u SAD ili negdje drugdje, njemačko gospodarstvo je na višem stupnju razvoja i mnogi Nijemci zaista ni za kakav novac ne žele raditi neke poslove jer imaju bolje prilike jednako u svojoj zemlji kao i mnogim drugim članicama EU, a kada su nezadovoljni onda štrajkom izbore bolje uvjete.  Neće trebati dugo čekati da i strani radnici u Hrvatskoj izračunaju da bi im u Njemačkoj bilo bolje. 

Dobiju li hrvatski poslodavci i od stranih radnika poruku kakvu im šalju hrvatski radnici morat će se zamisliti nad sobom, a pametnijima među njima možda će prekasno biti žao što na vrijeme nisu domaćim ljudima ponudili pravednije uvjete rada i bolje plaće.