LIBERALNA KAPITALISTICA

Ako će Plenković ukinuti županije nakon što im Beroš oduzme bolnice, onda može!

Hrvatska je u posljednjih deset godina ostala bez 237 tisuća stanovnika, preliminarna je procjena Državnog zavoda za statistiku dok se podaci iz najnovijeg popisa obrađuju.  Za potrebe izmjena Zakona o radu napravljena je statistika prema kojoj je, kako je objavio Večernji list, u posljednjih 13 godina s tržišta rada nestalo 128 tisuća radnika mlađih od 35 godina. Očekuje se da će prema svježem popisu stanovništva Hrvatska brojati tek nešto malo više od četiri milijuna žitelja. 

26.10.2021. u 07:18
Ispiši članak

Na tržištu rada djeluje manje od pola milijuna radnika mlađih od 35 godina. Ne možemo reći da takvi podaci iznenađuju. To je trend koji se jako dugo iza brda, a i po dolinama nezaustavljivo valja. U njega se, nažalost, savršeno uklapa i najnovija žalopojka ministra zdravstva Vilija Beroša koji potiho u javnost pušta dijelove najnovije zamisli o reformi sustava zdravstva.

Ni on nije rekao ništa spektakularno novo. Pribjegao je već viđenoj ideji centralizacije zdravstva, a riječ je o administrativnom postupku kojim bi sve županijske bolnice prešle u vlasništvo države, uključujući i one specijalne, županijski zavodi za javno zdravstvo prestali bi postojati, ostao bi samo državni,  kao što bi i županijski zavodi za hitnu medicinu prestali postojati i ostao bi samo državni.

Promjene se predviđaju i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u kojoj bi liječnici u domovima zdravlja trebali raditi više poslova. Čemu sve to? Razlog je ponovno isti i provlači se kroz izvještaje o Beroševoj željenoj reformi, samo nikako ne dospijeva u njihovu prvu rečenicu.

Zdravstveni sustav ima, zaključili su vrlo umno Beroševi službenici, manjak prihoda. Ni to naravno nije ništa novo, to je kronična bolest hrvatskog zdravstvenog sustava koja može samo brzo napredovati na gore, s obzirom na gubitak stanovništva i nestanak više od stotinu tisuća mladih s tržišta rada.

Kako točno Beroš misli povećati prihode zdravstvenog sustava njegovom centralizacijom, nitko do sada nije objasnio. Troškove će vrlo teško ili nikako smanjiti, jer svi su dosadašnji pokušaji bili tek bajkovite želje koje su se na terenu raspale u prvih mjesec dana. Zdravstveni sustav mjesečno gubi, kako je istaknula Goranka Jureško u Jutarnjem listu, 250 milijuna kuna i to se neće tako skoro popraviti.

Beroševa reforma prije će biti iskorištena kao usputna prilika da se kakvom ''kumu'' nabaci posao – analize i računanja. Kaže ministar da je potrebno odrediti realnu cijenu zdravstvenog sustava, izraditi analizu postojećeg stanja, sačiniti registar opreme i napraviti petogodišnji plan njezine nabavke. Dodamo li tome možda i lansiranje kakvog inovativnog portala na kojemu bi građani u svakom trenutku mogli provjeriti gdje ''blinka'' da je slobodan dijagnostički uređaj koji im treba i poučeni iskustvom o tarifi po kojoj Beroš plaća internetske uratke, neki bi na reformi mogli i brk omastiti.

No, to analiziranje analiziranog i popisivanje stotinu puta popisanog neće povećati prihode zdravstva isto kao što objedinjavanje javne nabave neće smanjiti troškove sustava. Između redova, Beroševa je zdravstvena administracija najavila kako bi se neke usluge u zdravstvu na razini županija građanima u novom sustavu ponudile kroz suradnju državne središnjice i lokalnih privatnih partnera. Povežemo li tu najavu s onom o potrebi određivanja realne cijene zdravstvenog sustava, a time i usluge, možemo zaključiti da se država povlači ''u granice'' koje može braniti kada je o zdravstvu riječ i ministar Beroš očito nastoji puku prodati priču u kojoj će nekim budućim privatnicima, partnerima u javnom zdravstvu dodatno plaćati za zdravstvenu uslugu koju su do sada od države dobivali besplatno.

Postalo je pomalo i smiješno što ministar traži uvijene načine da to, ili nešto tome slično, jasno kaže, kao da će stvarna namjera koja s protokom vremena postaje i nužnost, ostati skrivena samo ako je ne izgovori. Sve manje stanovnika koji plaćaju zdravstveno osiguranje i sve manje mladih koji rade garancija su budućnosti u kojoj će sustav zdravstva imati sve manje, a ne sve više novca, a globalna inflacija, deglobalizacija i opći poremećaj gospodarstva u svijetu uz očekivanja sve većih zdravstvenih izazova obećavaju budućnost u kojoj će troškovi za zdravstvo biti sve veći, a nikako sve manji.

Cijena liječničkog pregleda onakva kakva je prema cjeniku HZZO-a ponekad je i niža od pakiranja luksuzne himalajske soli za koju tvrde da ima opuštajući učinak na tijelo i dušu, i teško je očekivati da to tako može dugoročno ostati. Grubo rečeno, Vili Beroš je suočen s činjenicom da nema odakle platiti ono što sustav zdravstva potroši, još jednom odlučio zaigrati igru administrativnih promjena kroz koju će, bude li mu odobrena u zdravstvenom sustavu u svoje ruke centralizirati odlučivanje, kadroviranje, ali potencijalno korumpiranje, što odlučivanjem, što kadroviranjem.

Oduzimanjem županijama i zavodima vlasništva nad bolnicama, Beroš zapravo toj razini jedinca lokalne samouprave oduzima jednu značajnu ovlast, brigu i dužnost, pa kada se zapitamo čemu služe županije u nabrajalici više neće moći stajati da brinu za lokalno upravljanje velikim dijelom zdravstvenog sustava. Kada bi centralizacija zdravstva bila prvi korak ka ukidanju županija možda uopće nije riječ o lošoj ideji.

Nakon toga Beroš može, primjerice, otići na ručak s ministrom obrazovanja Radovanom Fuchsom i objasniti mu kakve sve blagodati može postići centralizacijom obrazovnog sustava, odnosno oduzimanjem županijama vlasništva i nadležnosti nad srednjoškolskim obrazovanjem, što će ih učiniti još manje potrebnima.

Ipak, same centralizacije neće dovesti do boljeg liječenja ljudi, a ni do njihova boljeg obrazovanja. U slučaju zdravstvenog sustava centralizacija može samo pojednostavniti odlučivanje o mogućem budućem ukidanju nekih odjela u nekim bolnicama, zatvaranju nekih bolnica, ili privatizaciji nekih drugih. U uvjetima u kojima se hrvatsko stanovništvo osipa, a mladih je na tržištu rada sve manje, ako država odlučuje da više ne želi subvencionirati zdravstvenu uslugu i želi da je građani plaćaju iz džepa, bilo bi u redu da ministar to jasno, ili barem jasnije kaže.   

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.