NAKON PRITVORA PRISILNO RADE

ŽIVOT U STRAHU Zatočenički kampovi u Xinjiangu: Adiba Hayrat sa svojom se obitelji nije čula već dvije godine

Autor

pv

Adiba Hayrat i njezine dvije kćeri još su 2017. godine napustile Kazahstan i otišle u Kinu kako bi posjetili Adibine roditelje. No, nedugo nakon što je stigla u Kinu bila je pritvorena, a u pritvoru je ostala godinu dana. Sada, kako se doznaje, živi s roditeljima i radi u ustanovi za prisilni rad, a svoju obitelj ne može kontaktirati. 

09.05.2019. u 20:44
Ispiši članak

Ansila Esten i Nursila Esten, u dobi od 8 i 7 godina, napustile su svoj dom u Alma Ati, u Kazahstanu, s majkom Adibom Hayrat 2017. godine.  

Njih tri otputovale su u Kinu gdje je Adiba Hayrat planirala pohađati tečaj za šminkanje i posjetiti roditelje u zapadnom pograničnom području Xinjiangu, ostavljajući u Kazahstanu svog supruga Estena Erbola s devetomjesečnim sinom Nurmekenom.

Međutim, nedugo nakon što je stigla, njezin muž kaže da je bila pritvorena. Već se više od dvije godine nije čuo s njom.

"Moj sin nije napunio ni godinu dana kada je otišla. Kad u susjedstvu vidi mlade žene, naziva ih mama. Ne zna kako izgleda njegova majka",  rekao je Esten Erbol.

Adiba Hayrat i njezine dvije kćeri kineske su državljanke, porijeklom Kazahstanke te su odrasle u Kini. Njihov mladi sin rođen je u Alma Ati. Obitelj je bila u procesu da postanu državljani Kazahstana kada su Adibu Hayrat preuzele kineske vlasti.

Njezina obitelj u Kazahstanu kaže da je bila u pritvoru u Xinjiangu više od godinu dana, dok su njezina djeca poslana živjeti s udaljenim rođacima. Od tada je puštena, kako kaže njezina obitelj.

No, Adiba Hayrat sada živi s roditeljima i radi u ustanovi za prisilni rad, zarađujući vrlo malo novca, a svoju obitelj u Kazahstanu ne može kontaktirati zbog straha od ponovnog pritvora.

Prema američkom State Departmentu, oko dva milijuna Ujgura, Kazahstanaca, Kirgiza i drugih uglavnom muslimanskih etničkih manjina držano je protiv svoje volje u masovnim logorima u Xinjiangu. Mnoštvo njih radi u onim, kako su skupine za zaštitu prava opisale,  ustanovama za prisilni rad, a kao i Adiba - ne mogu napustiti Kinu.

Aktivisti i bivši zatočenici navode da su internacionalni logori u Xinjiangu bili izgrađeni u posljednje tri godine.

Kineska vlada suočila se s rastućom plimom međunarodne kritike zbog svoje politike u Xinjiangu, uključujući i Sjedinjene Države.

Kritičari tvrde da su kampovi pokušaj Pekinga da eliminira islamske kulturne i vjerske tradicije u regiji - proces sinicizacije, kojim se etničke manjine prisilno asimiliraju u širu većinu kineske kulture Han.

Peking poriče sve tvrdnje o mučenju ili političkoj indoktrinaciji i kaže da su logori "centri za stručno osposobljavanje" namijenjeni borbi protiv terorizma.

"Čak i ako vjerujete u to objašnjenje, to se ne bi odnosilo na moju ženu. Moja žena nije terorist", rekao je Esten Erbol.

Nakon što je Adibin pritvor okončan, Esten Erbol kaže da mu je prijatelj iz tog područja rekao da mu je supruzi dopušteno ponovno živjeti s roditeljima i djecom dok je radila u objektu za prisilni rad.

Skupine za ljudska prava u Kazahstanu kažu da su mnogi bivši zatočenici prisiljeni raditi u takvim objektima, koje vlasti koriste kako bi zadržale kontrolu nad bivšim zatočenicima.

Zgrada koju je Kina opisala kao dobrovoljni centar za strukovno osposobljavanje izgledala je više kao zatvor, piše CNN. Masivni objekt bio je okružen visokim zidom, bodljikavom žicom i stražarskim kulama, kao i velikim brojem zaštitara.

"Recite joj da je sin i ja čekamo, da ćemo je uvijek čekati i da je ona ljubav mog života", rekao je Esten za CNN koji je pokušao locirati Adibu i kćeri. Adiba nije čula te riječi i nejasno je hoće li ikada.

 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.